Zašto ove sezone na Bjelašnici neće biti u funkciji četverosjed vrijedan tri i po miliona KM?
Kao razlog za to u ZOI'84 su naveli lokaciju na kojoj je izgrađen.
"S obzirom na položaj Bjelašnice i klimatske uslove na njoj, četverosjedna žičara je trebala biti isklopivog tipa, sa zatvorenim stanicama i garažom u kojoj bi se skladištile sjedalice, smanjilo opterećenje na liniji žičare prilikom loših vremenskih uslova i kada ona nije u funkciji. Nakon nabavke i ugradnje četverosjedne žičare na trenutnoj lokaciji pokazalo se da eksploatacija ovog tipa žičare na lokaciji na kojoj je postavljena nije moguća zbog specifičnosti lokaliteta s niskim temperaturama i snažnim vjetrovima, naročito na krajnjoj stanici (najniža izmjerena temperatura je 33 stepena celzija ispod nule), a temperatura od -20 do -25 bilježi se i nekoliko puta tokom zime, dok su udari vjetra i više od 150 kilometara na sat", ukazali su.
Podsjetili su da je na ovoj lokaciji 80-ih godina prošlog vijeka bila isklopiva žičara s garažom.
Kako su naveli, uz pomoć Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ) u više navrata su skidali led sa četverosjeda.
Tvrde da su time spriječene neželjene posljedice koje su mogle uzrokovati urušavanje cijele konstrukcije zbog enormnih nanosa snijega i leda.
Gdje je napravljena greška?
Pitali smo ZOI'84 kako se desilo to da se četverosjed postavi na neprimjereno mjesto.
"Prilikom pripreme projektne dokumentacije, savjeti stručnih službi investitora, vanjskih saradnika, generalno struke i proizvođača opreme nisu mogli biti ispoštovani, a zbog ograničenih finansijskih sredstava dodijeljenih za realizaciju projekta", istakli su.
Međutim, tvrde da su i prije početka gradnje upozoravali na moguće probleme.
"Prije gradnje, u saradnji s proizvođačima opreme i strukom službe ZOI'84 upozoravali su na potencijalne probleme nakon izgradnje, ali limitirana finansijska sredstva nisu dozvoljavala potrebne korekcije. Naime, stručne službe ZOI'84 su u periodu od 2014. do 2015. intenzivno radile na izradi projektnog zadatka za obnovu vertikalnog transporta na Bjelašnici. Ova projektna dokumentacija je revidirana 2016. godine i prilagođena je novim zakonima i normama Evropske unije te upoređena sa sličnim instalacijama izgrađenim u regionu, kao i stvarnim potrebama, te je izrađen projektni zadatak adekvatan uslovima eksploatacije na Bjelašnici. Međutim, limitirana finansijska sredstva su presudila da se kompletan projektni zadatak izmijeni i prilagodi raspoloživim sredstvima", naglasili su.
Uvjeravaju da su bili primorani da zaustave rad ove žičare.
"S obzirom na to da je ZOI'84 nakon gradnje ovog postrojenja bio izložen neracionalnim troškovima vezano za održavanje postrojenja - naime, na ovom postrojenju se u zimskom periodu akumuliraju ogromni nanosi snijega i leda, što rezultira tonama opterećenja na užetu i cjelokupnom postrojenju. Ovo opterećenje uzrokuje brojna oštećenja i dovodi u pitanje sigurnosno eksploatisanje sistema. ZOI'84 se pored enormnih troškova održavanja, gubitka prihoda, te narušene reputacije suočava i s negativnom kampanjom kako korisnika tako i medija zbog nemogućnosti eksploatacije postrojenja", smatraju u ovom preduzeću.
Relociranje žičare
Ipak, prema njihovim navodima, za četverosjed postoje upotrebne dozvole od domaćih nadležnih institucija i stranih - TÜV Austria. Ponovili su da su njegova eksploatacija i održavanje, kako su naglasili, neracionalni s tehničke, materijalne i ljudske strane.
Najavili su da im je plan ove godine da se izmjesti na novu lokaciju koja je prihvatljiva za žičaru ovog tipa.
"Analizom nekoliko potencijalnih lokacija, kao što su lokacija postojećeg dvosjeda na Štinjem dolu, postojećeg dvosjeda na Malom polju na Igmanu, lifta Y, te nove lokacije od vrha lifta Kolijevka do Heliodroma, zaključeno je da je relociranje ekonomski isplativo samo na lokaciju koja je najsličnija postojećoj u smislu dužine vertikalnog uspona", smatraju u ZOI'84.
"Trebalo se uraditi kao 80-ih godina"
Emir Vučijak iz Inicijative za Bjelašnicu i Igman je u izjavi za naš portal obrazložio svoje viđenje ovog problema.
Ocijenio je da se morala izgraditi žičara kakva je bila 80-ih godina i podsjetio je da je trosjed povezivao Babin dol i vrh s međustanicom gdje je sada izlaz šesterosjeda.
"Oni su ga podijelili na dvoje - znači napravili su šesterosjed koji je takav kakav jeste bez kabina i garaže. Kao nastavak su napravili četverosjed koji je još gori s fiksnim korpama koje moraju visiti na sajli. One se ne mogu skloniti u neku garažu koja bi tu eventualno postojala. Tako da su izložene svim vremenskim neprilikama. Znamo kakvi vjetrovi gore pušu i te korpe bukvalno budu okovane ledom", potcrtao je.
Kao dodatni problem je ocijenio to što nije, kako je rekao, ušao u garažu gdje je trosjed ulazio. Pretpostavlja da to nije bilo moguće zbog njegove širine i drugih tehničkih karakteristika.
"Onda su ispred te garaže izbetonirali platformu gdje je posljednji stub. Eh, šta se sada dešava? Bjelašnica je surova planina. Čim puhne vjetar to je sve okovano ledom. Tako da naprosto nema mogućnosti da se četverosjed pusti u rad. Morao bi funkcionisati danonoćno da se ne bi zaledio, ali pitanje je i tada da li bi se zaledio ili ne", kazao je Vučijak i dodao da je on tehnološki napravljen potpuno pogrešno.
Šta ovaj problem znači za skijaše?
Zatim se posebno osvrnuo na to šta ovaj problem znači za skijaše.
"To znači da smo mi ove sezone insistirali i uspjeli da nam radnici ZOI'84 urade stazu Kotlovi odmah na početku sezone. Znamo da snijeg pada na višim visinama. Prvi snijeg koji je pao u novembru, pao je iznad 1.500 metara. Bilo ga je sasvim dovoljno i prvi dan sezone, mislim da je bio 12. decembar, mi smo bili sa skijama i bilo je više od pola metra snijega. Ljudi su uradili tu stazu i imali smo fantastično skijanje prije nego što je pripremljena staza na Babinom dolu. Da radi taj četverosjed, mi bismo imali još 15-20 dana predsezone. Imali bismo i postsezonu - sezona bi se dodatno produžila. Nažalost, četverosjed nije u funkciji. Ne znam zašto ljeti ne radi", izjavio je.
Prema njegovim riječima, ne želi govoriti o tome da li će neko odgovarati za ove propuste i poručio je da je to posao nadležnih organa.
Dao je prijedlog nove moguće lokacije za četverosjed.
"Na izlazu lifta K1 koji koriste djeca na stazi Kolijevka bi trebao polaziti, a da mu završna stanica zbog dužine bude kod polaska lifta Heliodrom. Time bi se pokrile staze jedan, četiri i Kolijevka. To bi bilo idealno mjesto gdje bi mogao raditi, pogotovo kada su magla i vjetar na Heliodromu, zbog čega šesterosjed stane. Onda bi četverosjed mogao raditi na nešto višoj visini", mišljenja je.
"Prednost u odnosu na Jahorinu"
Vučijak je ponovio da bi funkcionisanje četverosjeda vjerovatno značilo još mjesec skijanja na Bjelašnici.
"Samo da podsjetim, Bjelašnica je viša od Jahorine. To bi bila komparativna prednost. Kada je staza tamo mekana, na Bjelašnici bi mogli trenirati takmičari i mogli bismo imati neke druge događaje", ukazao je.
Potvrdio je da je razgovarano sa ZOI'84 o novoj lokaciji za ovu žičaru.
"Mi smo još 2019. detektovali aktivnosti koje smo namjeravali pokrenuti 2020. To je bilo dogovoreno s vladom šestorke (op. a. Vlada Kantona Sarajevo koju su činili Narod i pravda, Socijaldemokratska partija, Naša stranka, Demokratska fronta, Savez za bolju budućnost i Nezavisna bosanskohercegovačka lista) - da se ulože neka sredstva da bi se postojeće stanje popravilo i bilo funkcionalnije. Pa onda da se u perspektivi napravi petogodišnji plan razvoja centra, jer očigledno ove staze koje imamo nisu dovoljne za smještajne kapacitete koji se nude na Bjelašnici. Međutim, vlast se promijenila, u najgore doba je smijenjeno rukovodstvo ZOI'84 - u junu. Ako se ikada trebalo raditi, onda su tada mašine trebale biti na terenu, a ne u novembru", izjavio je.
Ali, kako je kazao, skoro ništa od toga nije urađeno. Kao izuzetak je naveo osnježavanje gornjeg dijela staze Kolijevka.
"Možemo reći da je ona sada u potpunosti pokrivena topovima. To se uspjelo završiti. Bilo je dogovoreno da se izmjesti četverosjed i da se još nešto uradi", dodao je.
Kao problem Bjelašnice je izdvojio nedostatak tzv. plavih staza, staza s blagim nagibom za početnike. Podsjetio je da je većina staza namijenjena takmičarima. Smatra da je to veliki problem za djecu i početnike u skijanju.
Potcrtao je da je upravo moderni koncept skijališta zasnovan na spomenutim stazama.
"Mi smo prošle sezone počeli proširenje tzv. tehničkog puta, dijela koji skijaši koriste kao stazu. Kada bi se proširio, dobili bismo faktički plavu stazu. Nažalost, radovi su prekinuti i nikada nisu završeni", rekao je.
Vučijak je poručio da planiraju razgovarati s novom vladom o tome šta uraditi ove godine na Bjelašnici da bi sljedeća sezona bila bolja, kao i o tome šta raditi u idućih pet godina da bi se iskoristili potencijali planine.