Zašto Schmidtovo saslušanje u Briselu nije bilo javno i da li je time želio prikriti kritike
Nakon što je nekoliko puta najavljivano da će zbog zahtjeva grupe europarlamentaraca Schmidt morati odgovoriti Odboru za vanjske poslove (AFET) o razlozima zašto je na dan održavanja Općih izbora, 2. oktobra 2022. godine nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH, to se jučer konačno dogodilo.
Prvo što je problematično u vezi sa saslušanjem, jeste činjenica da je sastanak bio zatvoren za javnost jer su rad AFET-a i njegove sjednice otvorene za javnost čak i kada su u pitanju delikatnosti vanjske i sigurnosne politike Evropske unije.
Tako smo na posljednjih nekoliko sjednica tog tijela mogli čuti izlaganja delegata o detaljima sigurnosnih izazova u arhitekturi nove geopolitike u kojoj Rusija vrši agresiju na suverenu Ukrajinu, a Kina kroz ekonomske projekte i finansiranje kapitalnih projekata u svijetu želi osigurati svoju tihu dominaciju.
Zašto bilo ko na svijetu može uživo slušati pojedinosti politika koje su u nivou povjerljivih ili čak strogo povjerljivih informacija u državnim parlamentima, ali ne i u radu AFET-a, a pak ne možemo čuti odgovore visokog predstavnika u BiH u vezi sa njegovim radom čijih smo rezultata svi svjesni?
Drugi zanimljiv momenat jeste saopćenje OHR-a o tome kako je Schmidt jučer ponudio informacije o aktuelnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini naglašavajući da BiH mora iskoristiti historijsku priliku nakon što joj je odobren kandidatski status za članstvo u BiH.
Svima je dobro poznato šta čini mandat OHR-a iako se on vremenom politički mijenjao, kao i da visoki predstavnik može periodično podnositi izvještaje i Evropskoj uniji, pa Schmidt nije mogao zauvijek odlagati odlazak u institucije EU.
Kako saznajemo, Schmidt je odgovarajući na pitanja eurozastupnika pokazao visok stepen nervoze i nelagode kada je od njega traženo da objasni zašto je nametnuo izmjene Izbornog zakona koje odgovaraju željama HDZ-a.
Sa tako specifičnih pitanja, odgovor je Schmidt pokušao prebaciti na evropske integracije BiH, iako su njegove odluke direktno u suprotnosti sa pravnom stečevinom Evropske unije sa kojom naša država ima obavezu usklađivanja na njenom putu ka članstvu u bloku, pa su njima i ignorirani principi presude Evropskog suda za ljudska prava o aktivnom i pasivnom biračkom pravu građana BiH te je ono etničko ostalo biti još dominantnije.
Iz OHR-a su na društvenim mrežama pokušali predstaviti posjetu institucijama EU-a bolje no što je to zaista bio slučaj, ističući između ostaloga i kako se Schmidt sastao i sa evropskim komesarom sa proširenje Oliverom Varhelyijem sa kojim je navodno razgovarao o formiranju nove vlasti u BiH.
Visoki predstavnik jučer je vjerovatno pokušao opravdati svoje odluke istom pričom koju koriste i stranke koje pretendiraju biti vlast na svim nivoima u BiH, a to je da se politički procesi događaju mnogo brže no što je to bio slučaj, što niko, pa ni oni direktno uključeni u procese formiranja vlasti ne mogu tvrditi te je tako nedavno delegat SDP-a u Domu naroda FBiH Irfan Čengić istakao kako sada postoji još veća mogućnost blokade imenovanja federalne vlade.
Osim toga, zanimljivo je vidjeti i kako će država provoditi evropske reforme uz dvije nacionalističke stranke u vlasti na državnom nivou od kojih ni jedna niti njeni lideri nisu odgovarali za blokadu rada institucija, ili čak za otvorene prijetnje opstojnosti BiH.
Schmidt očigledno ne razumije razloge zašto je kritikovan, a održavanje sastanka iza zatvorenih vrata morao je neko odobriti, što je sigurno predsjedavajući Odbora za vanjske poslove EP-a David McAllister, koji je eurozastupnik iz Njemačke koji pripada grupaciji Evropske narodne partije.
Na taj način je onemogućeno kritički sagledati Schmidtove odgovore o retroaktivnoj promjeni izbornih pravila nakon što su građani BiH već glasali drugog dana oktobra prošle godine.
To samo potvrđuje da je aktuelni visoki predstavnik u našoj zemlji nastavio sa svojom praksom ignoriranja javne rasprave kojom bi se mogao osporiti razlog donošenja njegovih odluka, čime on samo podriva vlastiti mandat.
