Zašto se Dodik raduje Trumpu, čemu se nada i kako čitati ostale reakcije iz BiH

Kada je na američkim izborima 2020. pobijedio Joe Biden i kada se počela sklapati konstrukcija njegove buduće administracije u BiH su se mogle čuti izuzetno optimistične najave i očekivanja da će Bidenovi kadrovi, svi većinom s iskustvom devedesetih i velikim poznavanjem rata u BiH, povući konkretne i odlučne poteze da se ova država izvadi iz Dejtonskog mulja ka funkcionalnoj državi bez zastoja.

Početni optimizam brzo je utihnuo, a nova realnost je pokazala da niko neće praviti Dejton 2 niti će povlačiti značajnije poteze, već sve zavisi od domaćih političara, njihovog rada, svjesnosti regionalnih i geopolitičkih prilika te sposobnosti da lobiranjem izbore bolju poziciju za svoju državu.

Zašto je Dodik ohrabren

Pobjeda Trumpa ovaj put ohrabrila je Dodika da će u nekim novim geopolitičkim uslovima dobiti podršku svoje politike. No, treba podsjetiti da tokom prvog mandata Donalda Trumpa na čelu Amerike Dodik nije imao političke koristi. Sankcije koje su mu nametnute malo prije Trumpovog preuzimanja funkcije 2017. godine nisu mu skinute, a godinu kasnije State Departement je uveo sankcije Dodikovom bliskom saradniku Nikoli Špiriću.

U tom periodu generalno Trump se BiH nije bavio, a najaktivniji angažman na Balkanu imao je preko svog izaslanika Richarda Grenella po pitanju odnosa Srbije i Kosova.

Ali, zašto se Dodik ovaj put toliko raduje Trumpovom povratku na vlast. U Banjoj Luci je organizirao koktel i prijem za saradnike povodom Trumpove pobjede, nabavio je i kačket s natpisom Make America Great Again, što je Trumpov slogan, a zgradu Palate RS-a oslikao likom Donalda Trumpa i američke zastave. Puni paket u pokušaju dodvoravanja Trumpu.

Da paradoks bude veći Amerika je Dodikove bliske saradnike i kompaniju povezana s njegovom porodicom isti dan sankcionisala stavljanjem na crnu listu. No, za Dodika će to biti potez aktuelne Bidenove administracije, dok paralelno slavljenjem Trumpove pobjede očekuje bolji tretman u američkoj viziji vanjske politike.

Drugim riječima Dodik nema šta izgubiti. U otvorenom je ratu s američkom administracijom u BiH, višestruko sankcionisan u ovom trenutku on igra na kartu izmijenjenih geopolitičkih okolnosti. To dodatno bazira na tijesnim vezama prije svega sa Srbijom, ali i Viktorom Orbanom u Mađarskoj, koji je veliki simpatizer Trumpa, uz napomenu da Dodikov odnos s Orbanom u prvom mandatu (2016. - 2020.) nije bio na nivou koji ima danas.

Dakle, Dodik nema šta izgubiti i ide na sve ili ništa.

Čestitke Bećirovića, Komšića i Čovića

Čestitke Trumpu koje su stigle od članova Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića i Željka Komšića su prožete ustaljenom terminologijom i veličanjem američke nacije. No, jedan detalj u čestitci Željka Komšića privlači pažnju. U jednom dijelu Komšić navodi: Uvjeren sam da će Vaše novo rukovođenje Bijelom kućom biti na tragu obnove odličnih odnosa između Sjedinjenih Američkih Država i Bosne i Hercegovine, iz Vašeg prošlog mandata. To je prilika ne samo za jačanje političke nego i ekonomske saradnje između dvije države....

Komšić je iskoristio termin obnova odličnih odnosa, što se može tumačiti da odnosi u zadnje četiri godine nisu bili odlični pa ističe nadu da će se sada obnoviti, što bi se moglo protumačiti kao upućivanje kritike aktuelnoj američkoj administraciji u BiH.

S druge strane veoma detaljnu čestitku Trumpu napisao je i Dragan Čović, a osim ustaljene terminologije čelnik HDZ-a nije propustio priliku da istakne temu koja je njemu ključna, a to je legitimno predstavljanje.

U osiguravanju trajne stabilnosti jugoistoka Europe, dozvolite uputiti zamolbu da zajednički zaštitimo temeljne vrijednosti koje proizlaze iz ovih sporazuma, a osobito mir, stabilnost i delikatno definiran mehanizam dijeljenja moći u kojemu sva tri konstitutivna naroda polažu ustavno pravo na legitimno političko predstavljanje, pravo koje se već dugi niz godina nepravedno uskraćuje samo hrvatskom narodu. Zabrinuti sve češćim napadima na naš narod i na ustavni poredak naše domovine Bosne i Hercegovine, u kojoj Hrvati predvode europske vrijednosti i put prema Europskoj uniji i NATO-u, apeliramo na poštivanje odredbi ova dva sporazuma koji uspijevaju opstati i čuvati mir usprkos brojnim izazovima kroz posljednja tri desetljeća, naglasio je Čović.

Dakle, Čović u čestitci već adresira temu koja je njemu važna za privlačenje pažnje Trumpa te naglašava dobre odnose američkog i hrvatskog naroda, gledajući samo etnički, a ne državni aspekt odnosa.

Porediti prvi Trumpov mandat (2016. - 2020.) te predstojeći je nezahvalno, prije svega što u prvom mandatu na geopolitičkom planu nije bilo ruske agresije na Ukrajinu, u međuvremenu se dogodio već jednogodišnji rat na Bliskom istoku u kojem Izrael uništava Gazu i ubija desetine hiljada Palestinaca, što je u geopolotičkom kontekstu važna stavka.

U kontekstu regionalnih odnosa ne može se isključiti bliska poslovna veza Trumpovih ljudi u Srbiji Albaniji te se eventualne političke posljedice moraju tražiti i u toj sferi.

A probosanska politika, kojoj saradnja s Amerikom mora ostati ključni vanjskopolitički prioritet ovaj put treba zanemariti i zaboraviti iščekivanje da će se neko sam sjetiti i promijeniti odnose uspostavljene Dejtonom. Umjesto toga potrebno je pronaći način i put za zaštitu svojih interesa. Jer jedno je sigurno, u Americi na vlasti može biti bilo ko, ali američke institucije su bedem koji tu državu i čini tako moćnom. Proaktivnost i lobiranje su nešto što bi BiH već trebala imati kao dio strategije u ovom slučaju. A da li ima, da li se razgovara o tome je pitanje za one sa državnog vrha.