Zašto su Amerikanci ljuti na BiH? Nijedan procesuirani slučaj trgovine ljudima u 2019.
U izvještaju State Departmenta o tome kako BiH rješava ovaj problem navodi se da naše vlasti ne ispunjavaju ni minimalne standarde za eliminaciju trgovine ljudima, ali se, ipak, priznaje da se u posljednje vrijeme ulažu značajni napori u to.
Ti su napori uključivali i državnog koordinatora koji organizuje sastanke radi traženja povratnih informacija o regionalnim timovima za praćenje, promjenu strukture i reviziju smjernica za timove za povećanje efikasnosti.
"Sudovi su donosili kazne koje nisu bile u skladu s minimalnim kaznama Zakona o trgovini ljudima i naveli su nerazumne 'olakšavajuće okolnosti' za smanjenje kazne. Provedbi zakona nedostaju istrage i krivično gonjenje usmjereno na žrtve, a Udarna grupa za borbu protiv trgovine ljudima - jedini mehanizam za koordinaciju napora za provođenje zakona među entitetima - ostala je neučinkovita. Pored toga, identificirali smo manje žrtava i nedostajali su napori za zaštitu žrtava, posebno napori na proaktivnom otkrivanju žrtava i pružanju pomoći. Stoga je Bosna i Hercegovina ostala na listi praćenja drugog reda i to drugu godinu zaredom", alarmantne su informacije u izvještaju američkog State Departmenta
Kada je riječ o procesuiranju slučajeva trgovine ljudima, a to se potvrđuje i u izvještaju State Departmenta, državno tužilaštvo u prošloj godini nije pokrenulo nijednu istragu pa tako nije imalo nijednu optužnicu, a Sud u prošloj godini nije osudio nikoga.
Za čitavu prošlu godinu zadokumentovano je tek jedno jedino krivično djelo trgovine ljudima i to je uradio MUP RS-a.
Na pretpostljednjem sastanku Udarne grupe za borbu protiv trgovine ljudima i ilegalnih migracija u Sarajevu u decembru prošle godine predstavnici MUP-a RS su u cijelosti odbacili prijedlog rada za ovu godinu koji je iznio državni koordinator Samir Rizvo, budući da je plan rada za ovu godinu predvidio formiranje novih birokratskih grupa tužilaca fragmentiranih po cijeloj BiH.
Kako smo objavili, ovogodišnji budžet Vlade SAD-a za BiH iznosi 41,5 miliona dolara, a on se u najvećem dijelu implementira putem USAID-a. Upravo bi ta sredstva mogla biti ukinuta. Međutim, ovo bi veoma utjecalo na ukupnu američku podršku našoj državi u okviru euroatlantskih integracija.
Također, posljedice bi se osjetile i kada je riječ o saradnji BiH i SAD-a na poljima borbe protiv terorizma, sigurnosti, a da ne govorimo o gotovo nemjerljivoj podršci našoj zemlji u političkom smislu.
