Zašto su predstojeći izbori u BiH vjerovatno najvažniji od završetka rata
Izborna kampanja u teoriji traje mjesec dana i počinje tačno mjesec pred izbore. Međutim u BiH odavno ta teorija nema nikakvo uporište u praksi i kampanja je postala devalviran pojam. Političku kampanju stranke i pojedinci žive i sprovode mnogo duže, a svojim dodvoravanjem građanima često stvaraju osjećaj opšte histerije.
Politička klima u BiH odavno je izašla iz ustaljenih normi prihvatljivog i pristojnog, a stvara se atmosfera vječnih podjela - ili si za ili si protiv.
Iako je još nepoznato na koji način će se obezbijediti novac za izbore, očekivanja su da će izbora biti, a to garantuju i stranci. To pitanje ćemo ovaj put ostaviti po strani i fokusirati se na ključne momente i izazove pred kojima je država.
Izbori dolaze nakon turbulentih nekoliko godina potpunog zastoja napretka BiH na putu Evropske unije. Od 14 prioriteta iz Mišljenja EU o BiH ispunjeno je tek nekoliko, a država grca pod teretom nesređenog pravosuđa, neriješenih slučajeva kriminala, korupcije, ubistava i slično.
U međuvremenu je stigla i pandemija koronavirusa, gdje je BiH pokazala sve svoje slabosti sistema, ogolila nekoliko afera, u velikoj mjeri kasnila sa vakcinacijom te produbila političku krizu. U jeku borbe za očuvanje života ljudi na površinu su isplivali secesionistički zahtjevi iz Republike Srpske. Milorad Dodik (SNSD) je otvoreno počeo raditi na srozavanju državnih institucija, odbijanju primjene državnih zahtjeva te prijetiti miru u državi.
Sve je dodatno otežano početkom ruske agresije na Ukrajinu jer su se i na političkoj sceni znatno promijenili prioriteti i geopolitički odnosi. Dok smo gledali previranja o tome hoće li BiH u potpunosti podržati EU i svijet u osudi ruske agresije, pridružiti se sankcijama, stigle su prve posljedice rata. Cijene hrane, goriva i drugih roba su enormno skočile. I dok su brojne zemlje smanjivale PDV, ukidale akcize na gorivo u BiH ni tu nije postignut dogovor. Građani svakodnevno gledaju u rast cijena i brinu kako će dočekati zimu.
A prije zime, u jesen građani trebaju stati u red i izabrati novu vlast. Izborni zakon nije promijenjen, a ono što je nuđeno u pojedinim prijedlozima tumačilo se kao još veća opasnost za podjelu države i to po etničkim principima. Srbija i Hrvatska i dalje ne pristaju na dogovor o potpisivanju sporazuma o granicama te još uvijek ostaju neriješena pitanja kako na Drini, od njene iskoristivosti, tako i na zapadnoj strani države sa Hrvatskom.
Službeni Zagreb je kao prioritet svoje vanjske politike sve podredio Hrvatima u BiH i izbornom zakonu. Odnosi BiH i Hrvatske od rata do sada nisu bili lošiji, a čak su i predstavnici međunarodne zajednice posustali u medijatorstvu iako je i među njima bilo izrazito pristrasnih pojedinaca.
Suštinski političku borbu u BiH više ne gledamo u rukavicama. Država je pred najvećim izazovima i gomilom neriješenih pitanja, a u ponudi imamo mnoštvo samoprozvanih spasilaca, od višegodišnjih vlastodržaca, do novokompanovanih lidera. Građani vjerovatno imaju najteži zadatak do sada, iako je alternativa svemu ponuđenom blijeda.
Detalji sa izricanja presude: Sud obrazložio zašto je Macanu izrekao manju kaznu
