Zatražena suspenzija Dodika, OHR misteriozan: Dnevni red sastanaka PIC-a nije javan
Naime, nakon što su Sjedinjene Američke Države uvele sankcije dvojici funkcionera SNSD-a, predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku i zastupniku u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Nikoli Špiriću, saznajemo da bi određene strane ambasade od visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH mogle zatražiti da sankcioniše Milorada Dodika.
Navodno su zapadne sile i više nego zabrinute zbog političkog djelovanja SNSD-a i odnosa kojefunkcioneri ove stranke imaju s Rusijom jer se postupanja Dodika i njegovih parlamentaraca direktno održavaju na nacionalnu sigurnost zapadnih zemalja.
Tim povodom kontaktirali smo Ured visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH (OHR) od kojeg smo tražili odgovore na pitanja da li će naredne sedmice biti održana sjednica Vijeća za implementaciju mira (PIC), da li će se na dnevnom redu naći rasprava o postupanju predsjednika RS-a Milorada Dodika i da li je tačno da su određene ambasade predlagale ili tražile da se raspravlja o suspenziji Dodika.
"Visoki predstavnik se redovno sastaje sa Upravnim odborom Vijeća za provedbu mira na nivou ambasadora, kako bi razmatrali prilike u zemlji. Dnevni red ovih sastanaka nije javan", rečeno nam je u OHR-u.
OHR je na ovaj način odbio potvrditi, ali i demantovati navode da su određene ambasade tražile da se na sjednici PIC-a raspravlja o suspenziji Milorada Dodika.
Inzku upućena tri odvojena pisma
Kandidati za članove Predsjedništva BiH Mirsad Hadžikadić i Amer Jerlagić poslali su odvojena pisma visokom predstavniku međunarodne zajednice u BiH u kojima od Inzka traže da iskoristi bonske ovlasti i zabrani političko djelovanje predsjedniku bh. entiteta RS Miloradu Dodiku.
Hadžikadić je u pismu naveo da izostanak adekvatne reakcija Inzka na izjave Milorada Dodika neće samo biti znak da se OHR ne zanima za svoje dužnosti u Bosni i Hercegovini, nego i da prešutno odobrava interno rušenje države i njenih institucija koje su mnogi mukotrpno gradili boreći se s raznim ograničenjima ustava koji je ovoj zemlji nametnut kroz Dejtonski mirovni sporazum.
"Ja vas ovim putem, kao kandidat za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, pozivam da napravite izuzetak u odnosu na svoju dosadašnju praksu nekorištenja bonskih ovlasti i Milorada Dodika trajno udaljite iz izbornog procesa", napisao je Hadžikadić.
On je Inzka podsjetio i da je na upit novinara RTRS-a da li je njegov politički motiv i danas nezavisna Republika Srpska, Dodik odgovorio: "Naravno ja to i ne krijem". U istom intervjuu, također je rekao: "Bosna i Hercegovina nije moja država".
Kandidat za člana Predsjedništva BiH i predsjednik Stranke za BiH Amer Jerlagić u svom pismu Inzku je naveo da su posljednje Dodikove izjave "da ga BiH ne interesuje i da je njegov krajnji politički cilj nezavisna Republika Srpska'' prelile čašu, pa makar se radilo o politikanstvu.
"Do sada ste/smo trpjeli njegove protiv ustavne i protiv državne izjave, ali ovaj put se radi o kandidatu za člana Predsjedništva BiH i od vas očekujemo jasnu reakciju. S ovakvim izjavama ni u jednoj zemlji svijeta ne bi mogao biti kandidat za predsjedništvo države. Gospodine Inzko, od vas očekujemo da kao konačni tumač civilnog dijela Dejtonskog mirovnog sporazuma primjenite svoje ovlasti i Dodika suspendujete iz političkog života u Bosni i Hercegovini", napisao je Jerlagić.
Visokom predstavniku međunarodne zajednice u BiH pisao je i predsjednik Foruma bošnjačkih intelektualaca i profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu akademik Suad Kurtćehajić.
On je istakao da Dodikova izjava kako će Srbija i Republika Srpska jednog dana biti jedno, jasno oslikava Dodikov politički cilj koji je jednak velikosrpskoj ideologiji koja je krivac za ogromna stradanja u Bosni i Hercegovini čija je kulminacija bila genocid u Srebrenici. Pozvao je Inzka da suspenduje Milorada Dodika iz politike na pet odnosno deset godina ili doživotno.
"Minimum ispod koga se ne bi smjelo ići jeste da se njemu lično zabrani izlazak na izbore jer ne može član Predsjedništva BiH ili predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine biti osoba koja izjavljuje da Bosna i Hercegovina nije njegova država ili da mu je politički cilj nezavisna Republika Srpska što znači kraj Bosne i Hercegovine. Za udaljavanje Dodika iz politike ne treba vam Vijeće za implementaciju mira jer je ono vaš savjetodavni, a ne naredbodavni organ", napisao je Kurtćehajić.
Bonske ovlasti najviše koristio Paddy Ashdown
Podsjećamo, Inzko je do sada nekoliko puta upotrijebio bonske ovlasti, a najpoznatiji njegovi potezi jesu smjena ministra unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona Himze Đonke, zatim ukidanje supervizije za Distrikt Brčko te nametanje privremenog budžeta za Grad Mostar. On je proaktivno koristio bonske ovlasti i da bi se Federaciji BiH osiguralo finansiranje.
OHR je u periodu 1997. - 2012. godine zahvaljujući bonskim ovlastima nametnuo 899 odluka.
Za ovom vrstom ovlasti najviše je posezao Paddy Ashdown koji je u jednom danu znao smijeniti između 50 i 100 dužnosnika. Za smjenama su manje posezali Wolfgang Petritsch i Carlos Westendorp.
Westendorp je 1999. godine smijenio predsjednika RS-a Nikolu Poplašena zbog odbijanja da imenuje Milorada Dodika mandatarom za sastav vlade. Najmanje je smjenjivao Miroslav Lajčak koji je u svom mandatu smijenio direktora policije RS-a Dragomira Andana i zaposlenika OSA-e Predraga Ćeranića.
Međunarodna krizna grupa (ICG) je 2007. godine u svom izvještaju navela da je pasivna i pogrešna politika lošeg visokog predstavnika u BiH Christiana Schwarz-Schillinga koju je vodio tokom 2006. godine koštala OHR njegovog prestiža i kredibiliteta u BiH. Brojni analitičari smatraju kako je Schwarz-Schilling svojom pasivnošću pokopao bonske ovlasti.
