Zatražene mjere zabrane za Gorana Salihovića: Tužilac u ulozi optuženog i dalje prima platu
Tužiteljica je istakla kako je zatražila ove mjere zabrane jer je Salihović nakon podizanja optužnice postao svjestan težine djela za koje ga se tereti. Objasnila je da je osnovana sumnja dokazana materijalnim dokazima, nalazima vještaka finansijske struke i iskazima svjedoka.
Istakla je kako postoji opasnost od bjekstva jer Salihović ima dvojno državljanstvo, BiH i Republike Hrvatske u kojoj ima člana porodice. Kada je riječ o mjerama zabrane kontakta sa svjedocima, tužiteljica je kazala da je Salihović bio nadređeni svjedocima te da bi mogao iskoristiti svoju nekadašnju poziciju da utječe na njih kako bi promijenili iskaz.
Na pitanje sudije da li ima dokaze o eventualnom utjecaju na svjedoke, tužiteljica je kazala kako nema.
"Nema podataka da je neko pokušao utjecati na svjedoke, ali dostavljanjem optužnice optuženi postaje svjestan težine djela i onoga ko je šta rekao", kazala je tužiteljica.
Protiv Salihovića bi trebali svjedočiti, između ostalih, šef kabineta, šef finansijskog odjela i sekretar Tužilaštva BiH, kao i istražitelji s terena koji su, kako je tužiteljica rekla, prisustvovali nekim aktivnostima i bili svjedoci.
Salihovićev advokat Rifat Konjić kazao je kako ne postoje razlozi za određivanje navedenih mjera jer je Salihović redovno dolazio i na sva ročišta u drugom procesu (pred Visokim sudskim i tužilačkim vijećem, op.a.).
"Nikada nisam vidio u optužnici da neko ko krši pravilnik za trošenje novca odmah prisvaja sebi taj novac. Smatramo kako ne postoje dokazi za to. Postoje računi i svi ostali dokumenti koji pokazuju kako se trošio novac. Optužuju ga za kupovinu najjeftinijih karti za drugi let iz Pariza jer je grupa ljudi koja je bila s njim na službenom putovanju zakasnila na prvi avion, te da je svake godine pojeo i popio više od 50.000 KM. Ne postoji osnovana sumnja i molimo sud da ne prihvati prijedlog Tužilaštva BiH", kazao je Konjić.
Istakao je kako njegov klijent nije malouman (aludirajući na riječi tužiteljice da je tek postao svjestan, op.a.) i da je svjestan već mjesecima za šta ga optužuju s obzirom na to da je imao već jedan proces u kojem nije bilo ništa drugačije. Podsjetio je kako je Salihović odgovarao na pitanja Tužilaštva i u bolnici i da nikada ni minutu nisu kasnili kada su ih tužitelji zvali.
"Salihović nije poduzeo nijednu radnju u smislu bjekstva ni ranije. Činjenica da neko ima pasoš RH i da njegovo dijete radi, ne u Hrvatskoj, već Briselu, ne znači ništa, jer on nema mogućnost da ide tamo. Ne pomišljamo da bježimo i što se nas tiče želimo da odmah počne glavni pretres. Svi svjedoci su saslušani u Tužilaštvu i nijednog nismo vidjeli ni čuli, niti ima dokaza da smo pokušali utjecati na nekoga", rekao je Konjić.
Sud BiH potvrdio je optužnicu 14. decembra, koja optuženog tereti da je počinio krivično djelo zloupotrebe položaja ili ovlasti iz člana 220. stav 3. u vezi sa stavom 1. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine (KZ BiH), a sve u vezi sa članom 54. KZ BiH.
U optužnici se navodi da je optuženi Goran Salihović, kao službena osoba u institucijama BiH, kao imenovani nosilac pravosudne funkcije - glavni tužilac Tužilaštva BiH, u periodu od 1. februara 2013. do 28. septembra 2016. godine, znajući da su Odlukom o uslovima i načinu korištenja sredstava za reprezentaciju i poklone, od 25. marta 2011. godine, regulisana prava, uslovi i načini korištenja sredstava za reprezentaciju, postupao suprotno članu 4. navedene odluke kojom su bili propisani limiti potrošnje u zemlji i inozemstvu na mjesečnom nivou.
Dalje se u optužnici navodi da je optuženi, iako je bio upoznat o Pravilniku Vijeća ministara BiH o korištenju sredstava za reprezentaciju te da je određen limit za Tužilaštvo BiH od 20.000 KM za troškove reprezentacije na godišnjem nivou, suprotno interesima rada i normalnog funkcionisanja Tužilaštva BiH, svjesno postupao suprotno navedenim propisima i iskorištavajući službeni položaj nalagao rukovodiocu Odjela za materijalno-finansijske poslove da se na konto troškova reprezentacije prebace sredstva budžeta Tužilaštva BiH koja su bila određena za druge namjene.
U optužnici se pored ostalog navodi da je na ovaj način optuženi, kao službena osoba u institucijama BiH, iskorištavanjem službenog položaja ili ovlasti, sebi pribavio imovinsku korist koja prelazi iznos od 50.000 KM.
Dalje se navodi da je Goran Salihović, dana 29. aprila 2015. godine, tokom povratka sa službenog putovanja iz Pariza, zajedno sa svojim saradnicima i pratiocem iz Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH, radi turističkog obilaska grada, te unatoč upozorenjima o mogućem kašnjenju na avion, zakasnio i propustio let za koji su imali povratne avionske karte. To je za posljedicu imalo kupovinu novih avionskih karata za sve osobe, koje je u tom momentu platio Goran Salihović svojim sredstvima, ali je po povratku sa službenog puta od rukovodioca Odjela za materijalno-finansijske poslove zahtijevao i naložio da mu Tužilaštvo BiH refundira iznos plaćen za nove avionske karte u visini od 3.874,50 KM iako je znao da je svojim postupcima uzrokovao kašnjenje na avion, pa je let propušten. Iznos novih karata refundiralo je Tužilaštvo BiH u iznosu od 3.874,50 KM, a potom je Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH izvršila povrat sredstava Tužilaštvu BiH za svog uposlenika u iznosu od 1.291,50 KM.
Na taj je način oštetio budžet Tužilaštva BiH za iznos od 2.583,03 KM, a budžet Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH za iznos od 1.291,50 KM, a sebi pribavio korist u iznosu od 3.874,50 KM, navedeno je u optužnici.
Zahiragić brani Kapidžića: Trojka pokušava spriječiti njegov izbor za gradonačelnika Sarajeva
