Zbog čega je Palmerov prijedlog promjene Izbornog zakona zabrinuo Čovića
Na konferenciji Evropske narodne stranke u Ljubljani Čović je jučer izjavio da je brisanje etničkog prefiksa opasno za očuvanje BiH, uputivši jasnu poruku međunarodnoj zajednici, da takav korak neće prihvatiti.
"Neke političke opcije danas zagovaraju brisanje tzv. etničkog predznaka, odnosno prefiksa u Ustavu BiH. To je vrlo opasno za očuvanje BiH i predstavlja radikalnu promjenu Ustava BiH na novi Dejton 2 na potpuno novim načelima kojima se želi cjelovito promijeniti bh. društvo. Taj krajnje radikalan korak promjene Ustava za osjetljivo bh. društvo međunarodni pregovarači moraju izbjeći", rekao je Čović.
Stavovi predsjednika HDZ-a, objelodanjeni po dolasku Matthewa Palmera u Sarajevo, jasno govore da se nervoza uvukla i u redove najjače hrvatske stranke u BiH, iako su zasjenjeni prepirkama i nervozom stranaka sa sjedištem u Sarajevu, ostali neprimijećeni.
Uoči leta za Sarajevo Palmer je dao opširan intervju za Glas Amerike, koji je iskoristio da iznese očekivanja Sjedinjenih Američkih Država u smislu reforme Izbornog zakona, a koja su, na prvi pogled, ličila na stavove i principe kojih se već godinama drži Hrvatska demokratska zajednica.
Palmer je tom prilikom kazao da razumije zabrinutost Čovića u smislu želje da Hrvati biraju svoje predstavnike u dejtonske institucije, odnosno u kontekstu principa: jedna zemlja, dva entiteta, tri konstitutivna naroda. Dodao je da je to temelj kompromisa koji je postignut Dejtonskim mirovnim sporazumom, odnosno okvir u kojem SAD vidi budući dogovor.
Međutim, Palmer je isto tako kazao da SAD priželjkuje ograničene promjene Ustava kojima bi se brisali etnički prefiksi u Predsjedništvu BiH i državnom Domu naroda, što je u HDZ-ovom političkom univerzumu ravno srednjovjekovnoj herezi i bogohuljenju. Sve ostalo što je Palmer izrekao palo je u sjenu prijedloga brisanja etničkog prefiksa.
Dvodnevna šutnja Dragana Čovića bila je indikativna. Međutim, predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, poznat po uzdržanosti i umjerenosti, prvi je nagovijestio da i nije sve tako sjajno.
"Američki diplomat je rekao kako treba ukinuti etničke prefikse. To neka proba napraviti u Teksasu", rekao je Milanović.
Ubrzo se javio i Čović rekavši da se etničkim prefiksima pri izboru vlasti u BiH ne treba pregovarati, stavljajući jasno do znanja da ga kompromis ili dogovor uopšte ne interesuju, što je suštinski ponovio jučer u Sloveniji.
Palmer nije obrazložio kako bi se u tom slučaju birao Dom naroda BiH, ali je time otvorio brojna pitanja. Dom naroda ima 15 delegata (po 5 Srba, Hrvata i Bošnjaka), u kojem se pet srpskih delegata bira iz Narodne skupštine Republike Srpske, a bošnjački i hrvatski delegati iz etničkih klubova Bošnjaka i Hrvata unutar Doma naroda FBiH. Brisanjem etničkog prefiksa biranje 10 delegata iz Federacije BiH bi vjerovatno više ličilo na rješenje kojim se biraju srpski delegati. Njih biraju svi zastupnici unutar Narodne skupštine bez obzira na etničku pripadnost, pa s tim u vezi, njegovo brisanje za srpski klub ne bi suštinski donijelo ništa novo.
Samo brisanje etničkog prefiksa u Domu naroda ne znači da bi najsnažnija hrvatska stranka u BiH izgubila političku moć koju trenutno uživa, ali bi i sam razgovor o tome otvorio mogućnost za stvarni kompromis, što HDZ-u ne odgovara, jer on samo predlaže različite modele Izbornog zakona kojima dobija potpunu kontrolu političkih procesa u Federaciji BiH.
Palmerovo učestalo pozivanje na kompromis i isticanje da ne mogu svi biti potpuno zadovoljni, jasno govori da rješenje neće biti jednostrano, ako se uopšte dođe do istog. Isto tako stavljanje fokusa na državni, a ne Federalni dom naroda, moglo je zabrinuti Čovića, jer veća politička snaga leži u drugom.
Zanimljivo je da HDZ nije bio zabrinut brisanjem etničkog prefiksa u Predsjedništvu, što je od ranije spominjano, ali je prijedlog njegovog brisanja u Domu naroda izazvao zebnju u redovima HDZ-a BiH. Razlog tome možemo pronaći u činjenici da dosadašnji prijedlozi stranaca (Fileov model) povećavaju šansu, ako već ne garantuju, HDZ-u za mjesto člana Predsjedništva.
S tim u vezi očito nije problem u brisanju etničkog prefiksa, već u mogućnosti da bi, insistirajući na promjeni Izbornog zakona, Dragan Čović mogao više izgubiti nego dobiti.
Zoran Milanović: Ako mogu Turska i Austrija biti u misiji EUFOR-a u BiH, može i Hrvatska
