Tim povodom u zgradi BHRT-a održan je okrugli sto pod nazivom "Perspektive, održivost, i funkcioniranje javnih servisa u BiH" s fokusom na Prednacrt zakona o izmjeni i dopunama Zakona o Javnom radiotelevizijskom servisu BiH, sadašnjem stanju u kojem se nalazi BHRT, političkim pritiscima i opstojnosti svih Javnih servisa u BiH.
Šefik Džaferović, član Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma PSBiH, kazao je kako BiH ima samo put implementacije već usvojenih zakona, a tako je i kada je u pitanju javni RTV servis.
"Nikakve etničke podjele ne dolaze u obzir. Neprihvatljivo je da se državni RTV servis dijeli tako što će se podijeliti na tri servisa zavisno od jezika. Moguće je osigurati ravnopravnost svih jezika u BiH na jednom servisu i to treba da bude put. Ne treba nam onoliko servisa koliko imamo jezika, to je uvod u dodatnu podjelu BiH i to je nešto što ne možemo prihvatiti. Državna televizija već praktikuje emitovanje na sva tri jezika. Očigledno je da nije problem u (ne)ravnopravnosti jezika, već u pojedinim ljudima i njihovim skrivenim ciljevima", rekao je Džaferović.
Prof. dr. Lejla Turčilo kazala je kako je u cijeloj ovoj priči najvažnije da javni servis ostane u funkciji građana, a ne partikularnih političkih interesa.
"Ne smijemo dopustiti da javni servis postane jedna metoda političkog potkusurivanja i ostvarivanja političkih interesa preko i mimo interesa građana BiH. Interes građana BiH jeste javni servis koji garantuje fer, objektivne i nepristrasne informacije. U svakom slučaju to ne možemo postići podjelom javnog servisa na različite etničke ili bilo koje druge principe. Javni servis uvijek i u svakoj zemlji mora biti u funkciji građana", istakla je Turčilo.
Direktor BHRT-a Belmin Karamehmedović kazao je kako je BHRT u veoma teškoj situaciji i da je potpuno bespredmetno baviti se bilo kakvim izmjenama zakona u momentu kada nije riješen osnovni problem finanasiranja.
"Dok se mi budemo bavili pitanjima koliko kanala treba da ima BHRT i produkcijskih centara, na takve načine se štite nacionalni interesi. BHRT ovakav neće biti u mogućnosti da funkcionira. Pod hitno treba riješiti problem finansiranja, jer ukoliko sadašnja organizacija propadne onda neće biti mogućnosti da se napravi bilo kakva drugačija", kazao je Karamehmedović.
Igor Pejić, sekretar Ministarstva prometa i komunikacija BiH kazao je kako su tri kanala na tri nacionalna jezika predviđena Prednacrtom zakona o izmjeni i dopunama Zakona o Javnom radiotelevizijskom servisu u okviru kojeg će se emitovati program iz Sarajeva, Banje Luke i Mostara.
"Do 1. ili 2. marta bi se ta procedura trebala završiti, tokom nje se zaprimaju mišljenja i prijedlozi, a tek onda se šalje na utvrđivanja Vijeću ministara BiH. Ne zna se u kakvom obliku će on biti usvojen. Ako Vijeće ministara to potvrdi, onda se to šalje u paralmentarnu proceduru i komisiju, a tek na kraju o tome odlučuju domovi PS BiH", rekao je Pejić.
Podsjetimo, posljednjeg dana 2015. godine istekao je zakonski rok do kada su telekom operateri na svoje račune uvrštavali i naplatu RTV takse. Time je javni servis BiH ostao bez načina naplate RTV takse. Vijeće ministara BiH je nedavno donijelo odluku da se pomenuti način naplate RTV takse produži do 30. juna 2016. godine, što opet ne predstavlja trajno rješenje. Iz javnih RTV servisa predloženo je da se ubuduće naplata takse vrši putem računa za električnu energiju, ali takav prijedlog nije podržan, jer se ispostavilo kako je on u Republici Srpskoj neprovodiv zbog postojanja komplikovanog modela pokrivanja elektrodistribucije.
Sezona je virusa: Donosimo nekoliko savjeta za one koji "nemaju vremena" biti bolesni
