Zbog smanjenja naknada porodilje najavljuju proteste, iz Vlade KS tvrde da je sve po zakonu

Izuzeli su da se kolektivnim ugovorom za područje djelatnosti može utvrditi neto satnica koja ne može biti niža od 1,25 KM.

Iz resornog ministarsva su dodali da se prema članu 9. Općeg kolektivnog ugovora najniža bruto satnica usklađuje s povećanjem troškova života, rasta cijena i sličnog, najmanje jednom godišnje odlukom Vlade FBiH. Naglašavaju da prema važećoj odluci Vlade FBiH neto satnica iznosi 1,95 KM.

"Množenjem ove satnice sa 176 sati rada, što je prosječan broj radnih sati u mjesecu, dobije se iznos od 343 KM kao neto iznos najniže plaće. Do sada su u rješenjima o naknadama plaće za žene majke u radnom odnosu utvrđivani različiti iznosi i to od 360 do 460 KM, ovisno u kojoj općini je rješenje izdato", kazali su.

Naglašavaju da su najčešće navođeni iznosi od 360 KM mjesečno, što je iznos 60 posto od prosječne plaće, s tim da se u istim navodilo da ova naknada ne može biti manja od najniže plaće za zaposlenike u skladu s propisima Vlade Federacije, odnosno Općim kolektivnim ugovorom. Znači, rješenja u kojim je iznos utvrđen na 360 KM su bila usklađena sa Zakonom.

Istakli su da je prilikom obračuna i uplate ove naknade došlo do kršenja Zakona na način da je svim korisnicama uplaćivan neto iznos približno od 460 KM, odnosno bruto iznos od 780 KM dodajući da je do ovog kršenja došlo iz razloga pogrešne primjene Zakona, odnosno Općeg kolektivnog ugovora u dijelu obračuna najniže plaće.

"Dosad se ovaj obračun zasnivao na Općem kolektivnom ugovoru iz 2000. godine, iako je isti prestao da važi 2005. godine. Ministarstvo je u zadnjih devet godina primjenjujući ovaj ugovor obračunavalo najnižu plaću u iznosu od 55 posto od prosječne plaće u FBiH koja je iznosila 800 KM na osnovu čega se dobijao iznos od oko 460 KM", kazali su.

Ranija odredba neodrživa

Istakli su da je jedan broj korisnica dobijao veći neto iznos za 100 KM mjesečno, ali ista je manja od definiranog procenta prosječne plaće, tako da se na te korisnice primijenio prvi obračun, jer je povoljniji, ali da najniža plaća u mnogim granskim kolektivnim ugovorima, na koje upućuje Opći kolektivni ugovor, iznosi više.

"Od 580 KM neto u upravi, 700 KM u zdravstvu, zatim komunalnoj privredi, duhanskoj industriji, finansijama te ostalim kolektivima, tako da su korisnice iz tih djelatnosti dobijale manje iznose. Znači prema tadašnjem propisu prvostepeni organ bi morao utvrditi gdje korisnica radi, da li je ta firma pristupila granskom kolektivnom ugovoru i na osnovu najniže plaće u toj grani korisnici utvrditi iznos naknade", dodali su iz Ministarstva.

Objasnili su da je ovakva norma bila neodrživa u pravnom i finansijskom smislu, te je iz tog razloga pokrenut postupak izmjene zakona koji reguliše pitanje naknada ženama majkama koje se nalaze u radnom odnosu. U pravnom smislu ranija odredba je bila neodrživa jer značajno raslojava i diskriminiše bh. građanke, čak i u oblastima gdje su solidarnost i uzajamnost osnovni postulati.

"Provođenjem ove norme određene korisnice su imale, po istom osnovu, a iz javnih sredstava, dvostruko, trostruko pa čak i četverostruko veću naknadu. U finansijskom smislu norma je bila neodrživa iz razloga što se radi o velikom broju korisnica, prosječno mjesečno 2.000, te da se radi o uplati naknade plaće i svih pripadajućih poreza i doprinosa tako da po jednoj korisnici taj iznos može da bude i 1.600 KM bruto mjesečno", kazali su.

Iz Skupštine KS-a napominju da se do sada uplaćivao jednak iznos za sve korisnice i to: 780 KM bruto mjesečno. Znači, održavanjem ove odredbe došlo bi se u situaciju da se izdaju rješenja za koja nema finansijskog pokrića, što kao posljedicu može da proizvede prije svega gubljenje svrhe ovog prava, pravnu nesigurnost građana, zatim osnovane tužbe i u konačnici nepotrebne troškove drugostepenih upravnih ali i pravosudnih organa koje bi se direktno odrazile na budžet Kantona Sarajevo.

"O kakvom problemu se radi govori činjenica da se na godišnjem nivou za ovu namjenu, odnosno naknadu plaće ženi majci u radnom odnosu izdvaja 18,5 miliona KM i to samo kada je u pitanju mjesečni iznos od 780 KM. Na ovu nezakonitost, pored interne revizije, ukazao je Ured za reviziju Federacije BiH koji je konstatirao da se primjenjuje odredba Općeg kolektivnog ugovora koji je prestao da važi 2005. godine", objasnili su.

Naknada 60 posto prosječne plaće

Imajući u vidu ove razloge, navode da su predložene izmjene člana, te je Skupština Kantona Sarajevo u aprilu 2014. godine donijela Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom.

"Prema ovom zakonu, naknada plaće ženi majci u radnom odnosu iznosi 60 posto prosječne plaće, što trenutno iznosi 360 KM, s tim da ne može biti manja od najniže plaće koja se obračunava u skladu sa Odlukom Vlade FBiH o najnižoj neto satnici pomnoženoj sa 176 sati na mjesečnom nivou, a koja trenutno iznosi 343,20 KM i primjenjuje se od 2008. godine kada je ova odluka donijeta", pojasnili su.

Znači izmjena zakona, u ovom dijelu, se odnosila samo na način obračuna najniže plaće u Federaciji Bosne i Hercegovine prema kojem se više ne navodi Opći kolektivni ugovor već se iz istog direktno preuzima norma koja uređuje najnižu plaću, a iznos najniže plaće nije promijenjen.

"Neophodno je pojasniti iz kojeg razloga su se morala u Zakonu navesti oba načina obračunavanja naknade plaće ženi majci u radnom odnosu (60 posto prosječne plaće i najniža plaća). Naime, Federalni zakon o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom je propisao da će kantoni svojim propisom definisati procenat prosječne plate koji će se na ime naknade plaće ženi majci u radnom odnosu isplaćivati. S druge strane, Zakon o radu propisuje da se u slučajevima "naknade plaće", kao što su godišnji odmor i bolovanje, plaćaju porezi i doprinosi", objasnili su.

S obzirom na to da Poreska uprava neće da primi uplate poreza i doprinosa obračunate po osnovu koji je manji od najniže plaće, a da je najniža plaća promjenljiva kategorija, ocijenjeno je potrebnim da se naknada plaće ženi majci u radnom odnosu definiše na oba načina, s tim da je obavezna primjena povoljnijeg iznosa za korisnicu.

Iz resornog Ministarstva ističu da žene majke koje su u radnom odnosu mogu ostvariti pravo na naknadu plaće po osnovu porodiljskog odsustva apsolutno neovisno kolike prihode i imovinu imaju.

"Ovdje je važno napomenuti da ženama majkama u radnom odnosu u pravilu poslodavci isplaćuju razliku plaće do punog iznosa plaće svoje zaposlenice. A žene majke koje su u radnom odnosu kod poslodavaca koji ne isplaćuju navedenu razliku imaju mogućnost da putem svojih sindikalnih organizacija traže ostvarivanje ovog prava u punom iznosu", istakli su.

Bolje usmjeravanje sredstava

Uočavajući nesklad između prava žena majki koje su u radnom odnosu i žena majki koje su nezaposlene Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo uputilo je u skupštinsku proceduru Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom koji sadrži jednu izmjenu i to izmjenu u smislu povećanja iznosa pomoći za ženu majku koja nije u radnom odnosu.

"Do sada je ova kategorija sugrađanki imala pomoć po ovom osnovu u iznosu od 20 posto prosječne plaće Kantona Sarajevo koja sada iznosi, kako je naprijed navedeno, 600 KM. Po ovoj izmjeni zakona ta pomoć se povećava na 30 posto prosječne plaće. Precizno rečeno pomoć ženi majci koja nije u radnom odnosu do sada je iznosila 120 KM mjesečno, a sada bi trebala iznositi 180 KM mjesečno na period od 12 mjeseci", kazali su.

Iz prethodnog obrazloženja se vidi da se ovdje radi o boljem ciljanju kategorija odnosno o boljem usmjeravanju sredstava socijalnih fondova osobama koje tu pomoć stvarno i trebaju.

Osobe koje nisu u radnom odnosu, koje su nezaposlene, samim tim statusom već se nalaze, u pravilu, u stanju socijalne potrebe. Povećanjem broja članova porodice, potrebe te porodice se povećavaju a naročito kada su u pitanju potrebe majke i tek rođenog djeteta.

Zaključuju da su nakon temeljitih analiza i istraživanja, poštujući načela solidarnosti i uzajamnosti, te procjenom stvarnih potreba sugrađana odlučili da Skupštini Kantona Sarajevo ponude ovo pravno rješenje koje je definisano u prijedlogu zakona koji će Skupština Kantona Sarajevo razmatrati sutra.