Zbog tripanofobije mnogi izbjegavaju vakcinaciju: Kako pobijediti strah od igle

"Ponekad taj strah prelazi nivo uobičajene anksioznosti, remeti svakodnevno fukncionisanje i tada se već kasificira kao teži oblik fobije. Fobija je često povezana s hipohondrijom, pretjeranom brigom o sebi, odnosno zdravstvenom stanju. Najbolja metoda za razbijanje straha je upravo suočavanje s tim strahom, kao što i sama mentalna priprema može pomoći", kazala je Mahmutović.

Simptomi tripanofobije

Mahmutović je naglasila da upravo vakcinacija budi najviše pitanja kod ljudi poput onog početnog da li se uopće trebaju vakcinisati, zatim, kako da prevaziđu strah od igle te da li će se na kraju razviti određene nuspojave.

"S obzirom na to da se koronavirus preko noći ušunjao u naše živote i da je nepoznanica o njegovoj biologiji na početku donijela mnoštvo pitanja i novih mjera, možemo razumjeti da su ljudi zabrinuti za svoje zdravlje i da se, prije nego prime vakcinu, moraju i psihološki pripremiti za to. Poslušajmo glasove struke i naglasimo i sami sebi osvijestimo da ohrabrujućom viješću da se možemo vakcinisati, možemo i smanjiti anksioznost i čekati da se život vrati u normalno socijalno funkcionisanje. Važno je da se ljudi informšu iz relevantnih izvora, jer pokušaji da se pronađu informacije na internetu često mogu pogoršati fobiju zbog samih negativnih informacija i različitih komentara 'stručnjaka' koji znaju i zastrašivati", navela je.

Pojasnila je i simptome koji se javljaju ukoliko osoba pati od tripanofobije.

"Ako pri samoj pomisli na proces vakcinacije osjećate niz tjelesnih simptoma, kao npr. lupanje srca, znojenje, teskoće pri disanju, osjećaj 'knedle u grlu', pretjeranu zabrinutost, nesvjesticu, panične napade i slično, kontaktirajte stručnjaka. Odgovor na ovu situaciju je pretjerana briga o mogućim ishodima. Vrlo je važno da detaljno stručnjaku iznesete kako se osjećate", naglasila je Mahmutović.

Kako pobijediti tripanofobiju

Da bi se izborio s ovakvom vrstom straha, psihologinja je istakla da svaki čovjek mora razumjeti čega se zapravo plaši.

"Da biste to učinili, napravite tablicu i upišite u njoj svoje strahove. Razmislite da li su ti strahovi opravdani i analizirajte ih u mirnoj atmosferi. Ako je nemoguće da sami riješite izazov, s popisom svojih strahova posjetite stručnu osobu koja će vam pomoći u alternativnim terapijskim relaksirajućim tehnikama. Nemojte odgađati osjećaj straha, već razgovarajte detaljno o tome čega se plašite", pojasnila je.

Osvrnula se na to da svi ljudi imaju različite pragove boli, pa da ono što je prilično podnošljivo za određene ljude, može biti nepodnošljivo za druge.

"Ne oklijevajte postavljati pitanja koja su važna za vaš mir. Briga o sigurnosti je potpuno normalna. Osim toga, samo informisanje je smirivanje prije procedura. Pouzdane informacije smiruju i ne slušajte moguće priče o neuspješnosti. Vrlo je važno shvatiti da je i anksioznost koja je nastala u trenutnim okolnostima normalna reakcija na situaciju koja nas zabrinjava. Svi doživljavamo anksioznost s vremena na vrijeme kada se suočavamo sa stresom. Ukoliko savladamo kako da se nosimo s njim, pomoći će nam u kvalitetnijem životnom funkcionisanju", poručila je Mahmutović.