Zeleni osvajaju političku Evropu: Gdje je ta ideja u BiH i jesu li ovi izbori njihova šansa
Zeleno je u svijetu "in", a to se posebno ilustrira kroz svjetsku popularnost mlade švedske aktivistice Grete Thunberg. Greta je kroz kampanju štrajkova postala jedna od vodećih figura svjetskog pokreta za zaštitu okoliša, osobito u pogledu teme globalnog klimatskog zatopljenja, a utjecala je i na jačanje zelenih političkih trendova diljem svijeta.
Uspjeh zelenih pokreta i stranaka u Evropi prije svega je omogućen povlačenjem lijevih aktera s dominantnih pozicija moći, kaže za Klix.ba Dražen Barbarić, politolog s Fakulteta političkih nauka u Mostaru.
"Radi se o popunjavanju ideološkog vakuuma koji je nastao usljed ozbiljnog slabljenja lijevih ideologija, s važnom napomenom da zeleni svoju politiku temelje na 'ideološkom promiskuitetu'. To znači da osnovni fundus ideja nužno moraju nadopuniti posuđivanjem ili preuzimanjem elemenata od postojećih etabliranih ideologija, u evropskom slučaju uglavnom lijevih", smatra on.
U kontekstu BiH, dodaje, progres zelenih politika i pokreta ograničavaju dva strukturna uvjeta. Prije svega, zaštita i očuvanje okoliša te unapređenje životne sredine su najpropulzivnije ideje lokalnog aktivizma.
"Gotovo da ne postoji lokalna zajednica koja ne posjeduje neki oblik organiziranog ekološkog aktivizma, a vidljive su tendencije njihova rasta i međusobnog uvezivanja. Važno je istaknuti da taj trend ima transgresivnu dimenziju nadilaženja ideoloških podjela na kojima se inače temelje politički sistemi. Ukratko, taj idejni bazen je već iscrpljen lokalnim silnicama i konkretnim djelovanjem", kazao je.
Druga okolnost je, nastavlja on, u činjenici da zeleni pokreti u transformaciji prema ozbiljnom političkom subjektu na državnom nivou nemaju fundus lijevih ideja na kojima bi temeljile svoje širenje. Drugim riječima, zeleni u BiH ne mogu biti "promiskuitetni" jer je lijevi politički spektar potpuno devastiran.
"Zbog navedenih okolnosti, gotovo je nemoguće očekivati formiranje ozbiljne političke stranke ili liste koja bi se bavila prije svega idejama održivoga razvoja i zelenih politika, a koja bi bila relevantana na državnom nivou", zaključio je Barbarić.
Sa Tomislavom Tomaševićem, liderom zeleno-lijeve koalicije Možemo u Hrvatskoj dugo je sarađivala i zastupnica Naše stranke u Federalnom parlamentu Nasiha Pozder. Ona za naš portal kaže da ako pratimo politički trend u Evropi, jasno je da su zelene politike i političke partije koje ih zagovaraju u usponu.
"U ideološkoj profilaciji i svim programima Naše stranke duboko su integrirane upravo zelene politike i to pokazujemo svojim djelovanjem i u zakonodavnoj, ali smo pokazali i kroz djelovanje u izvršnoj vlasti u Kantonu Sarajevo", kaže ona.
Ne smatram da je bitno da jedna stranka bude isključivo nazvana zelenom, dodaje ona, da bi zagovarala i nosila zelene politike.
"Naša stranka je jasno opredijeljena da te teme unosi u politički prostor u BiH. Zaboravljamo da je očuvanje okoliša i javnog dobra istovremeno ekonomska, razvojna kategorija, a u ekonomiju se sve političke partije zaklinju u svojim programima, pa evo prilike da to i pokažu kada govorimo o mini hidrocentralama, termoelektranama na ugalj, upravljanju otpadom ili zakonu o šumama i trasama autoputa", zaključila je ona.
Na prošlosedmičnim lokalnim izborima u Francuskoj zeleni su imali najbolje rezultate. Osvojili su Lyon, Strasbourg, Besançon, Poitiers, Annecy, Tours i brojne druge loklne zajednice. U Njemačkoj je popularnost zelenih isto tako u porastu, a njihova koalicija sa CDU-om vlada u šest od 16 saveznih država.
