Željka Cvijanović uvodi zastupnike u raspravu: Očekujem da nas stranci podrže
Protiv dnevnog reda posebne sjednice Narodne skupštine RS-a glasala su samo tri entitetska zastupnika. Nakon usvajanja dnevnog reda zastupnicima se obratila predsjednica RS-a Željka Cvijanović.
Ona je rekla da je BiH u permanentnoj krizi i da je sjednica NSRS-a sazvana upravo zbog političke krize ističući da je u proteklom periodu krizu stvarala SDA blokirajući uspostavu vlasti na državnom nivou, a da je nova kriza došla zbog odluke Ustavnog suda BiH o poljoprivrednom zemljištu.
"Današnja realnost je takva su Srbi isfrustrirtani stalnim nastojanjem da se ukine njihov identitet i da se u kontinuitetu nasilno umanjuje ustavni kapacitet RS. Hrvati su isfrustrirani činjenicom da ne mogu osigurati svoje predstavljanje u skladu s ustavnim principom zaštite njihovih kolektivnih prava, jer su u nekoliko navrata Bošnjaci izabrali hrvatskog člana Predsjedništva BiH… Bošnjaci su nezadovoljni, jer BiH nije cijela – njihova. Možda im je obećana, ali je nisu dobili. Istina je da su im mnogi pomagali da je naknadno dobiju, jer se odlukama visokih predstavnika ranije, a kasnije odlukama Ustavnog suda BiH, nastojalo od BiH napraviti državu koja bi po formi bila građansko društvo, a po svojoj suštini bila bi zapravo po mjeri Bošnjaka", kazala je Cvijanović.
Istakla je da nedavno usvojena Deklaracija SDA upravo o tome govori, a reakcije stranog faktora bile su zapanjujuće blage - trebalo im je čak nekoliko dana da sroče bilo kakvu reakciju odmjeravajući riječi da ne bi slučajno bile jednako oštre kao one koje po pravilu upućuju na račun političkih partija ili institucija RS.
"Ova deklaracija SDA vrvi antidejtonskim rješenjima, a objašenjenje stranaca je bilo da je to najobičniji politički pamflet. Uredu, ali ne mogu da ih ne upitam zašto im onda deklaracije partija iz RS nisu obični politički pamflet, već na osnovu tih pamfleta sankcionišu političare", kazala je Cvijanović.
Istakla je da je o odugovlačenju formiranja vlasti na nivou BiH razgovarala sa stranim predstavnicima, većina njih je "navijala" za uspostavljanje vlasti, jer bi to značilo kakvo-takvo kretanje na evropskom putu, ili barem neki, iako mršav, kredibilitet države, ali bilo je i onih koji su govorili da su važnija neka druga pitanja od formiranja vlasti, a čak i to da je politički legitimno ne formirati vlast.
"Uredu, prihvatam da demokratija raspolaže različitim alatima i sami biramo koje ćemo koristiti. Sada kada su srpski predstavnici odlučili da na nivou BiH ne učestvuju u odlučivanju ili da spriječe propusnost odluka onda kada iz proceduralnih razloga moraju odlučivati, jer bi to učinio neko drugi, očekujem od istih tih stranih predstavnika da kažu da je i to politički legitimno i da je i to jedan od demokratskih alata, pošto i jeste tako. I očekujem da ni sada ne iznose kritiku, jer nisu kritikovali ni druge", kazala je Cvijanović.
Dodala je da je BiH duboko unesrećeno društvo, jer nije dobilo priliku da se razvije kao istinska multietnička zajednica spremna da traume prošlosti pretvori u šanse budućnosti.
"Bilo bi korektno i ispravno da utvrdimo odgovornosti i konačno kažemo koliko je ko – stranci, Bošnjaci, Srbi i Hrvati – doprinio neredu u kojem živi BiH", rekla je Cvijanović.
Cvijanović je kazala da se u normalnoj državi, u kojoj Ustavni sud funkcioniše u normalnom sastavu i koji normalno djeluje u okviru Ustava štiteći ustavnost, ne postavlja pitanje provođenja njegovih odluka.
"Ali, u državi u kojoj jedan politički funkcioner, poput Bakira Izetbegovića, priznaje da je Ustavni sud poluga bošnjačke politike i velikodušno nudi da se on odrekne ovog suda u zamjenu za to da se RS odrekne mehanizma entitetskog glasanja je brutalno ruganje i sudovanju i Ustavu", rekla je Cvijanović.
Kako kaže, brutalna je i šutnja međunarodnog faktora u BiH na takvo opasno prisvajanje Ustavnog suda BiH kao političkog instrumenta jednog etniciteta ili jedne političke partije.
"Ali, mi smo navikli da strani predstavnici u svojoj pristrasnosti, uporno šute na sve što radi bošnjačka politika i uporno galame na sve što radi RS. Zato je BiH danas država u kojoj stoluje nepovjerenje jednih prema drugima, ali i nepovjerenje Srba, a sve više i Hrvata prema namjerama međunarodnog faktora. Da li su to stvari koje treba mijenjati – bilo da je riječ o realnoj slici ili percepciji? Da, u svakom slučaju treba, ali to podrazumijeva iskren dijalog kojeg nikad nije bilo, a da li će ga biti ne zavisi od nas, već od bošnjačkih političara i stranih predstavnika", rekla je Cvijanović.
Kako kaže, prostor za popravljanje ovakve atmosfere postoji, ali nije teško pretpostaviti da će bošnjački političari ostati nespremni da tu šansu iskoriste sve dok znaju da se mogu oslanjati na strance – bilo da je riječ o OHR-u, koji se već odavno doživljava kao "pravni odjel SDA" ili stranih sudija u Ustavnom sudu BiH koji predstavljaju mašinu za preglasavanje u korist političkih ambicija SDA i pravljenja unitarne BiH, protiv koje su dva od tri konstitutivna naroda.
"Devijacije su prisutne ne samo u pogledu Ustavnog suda BiH, već i u okviru redovnog pravosuđa. Država u kojoj je moguće da se neki domaći političar ili strani ambasador raspituje o statusu nekog predmeta ili čak traži da se pokrene postupak protiv nekoga, osuđena je na propast. Angažman strane politike kojom se brani takvo stanje također je osuđen na propast. Država u kojoj se za ista djela ratnog zločina pripadnicima jednog naroda sudilo prema blažem zakonu iz SFRJ koji je i bio na snazi u vrijeme počinjenja djela, a pripadnicima drugog naroda retoraktivnom primjenom drugog, strožijeg zakona donesenog godinama nakon završetka rata, pokazuje ambis pravosuđa", riječi su Željke Cvijanović.
"Vlast s Temua" ili šta bi bilo s Donjom Jablanicom da udruženja i građani nisu zasukali rukave
Navijači iz Mostara uz Hrvatsku u Glasgowu, potvrdio je to transparent uz šahovnicu
