Centralni mirovni skup pod nazivom "Ženski karavan mira" počeo je mirnom šetnjom od Ekonomskog fakulteta u Sarajevu do zgrade Parlamentarne skupštine BiH, nakon čega je Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine predata Inicijativa za utvrđivanje dana sjećanja na stradanje žena u ratu u Bosni i Hercegovini.
Aktivistkinje su nosile i kišobrane, kao simbol zaštite od kiše, ali i loših stvari. Nosile su i transparente na kojima je pisalo: "Tražimo da stradanje žena u ratu ne bude zaboravljeno", "Ja znam šta je rat zato svima želim mir", "Podučavanjem o miru postižem mir".
“Ženski Karavan mira” je organizovan u sklopu projekta "Mir sa ženskim licem - osnaživanje žena za suočavanje s prošlošću" koji u partnerstvu realizuju Organizacija žena "Lara" iz Bijeljine i Udruženje “HO HORIZONTI” iz Tuzle, a koji je finansijski podržan od švedske fondacije Kvinnatill Kvinna.
Učesnice mitinga, predstavnice 12 gradova, krenule su u mirnu šetnju sa transparentima i ozvučenjem u podne. Mirna kolona se zaustavila ispred Sarajevo City Centra, nakon čega su tri predstavnice predale zahtjev na protokol Parlamenta BiH za obilježavanje dana sjećanja na stradanja žena u ratu u BiH.
Današnji skup je zapravo dio projekta "Mir sa ženskim licem" koji simbolizuje višegodišnje nastojanje aktivistkinja ženskih organizacija u Bosni i Hercegovini da prevaziđu fizičke i simboličke barijere uspostavljene ratom, a podvučene mirom i grade demokratsko, rodno svjesno i pravedno društvo. To je put, kako navode učesnice, da žene aktivno učestvuju u izgradnji mira u kojem bi se jasno prepoznala i ženska strana rata, herojstvo u preživljavanju ratnih nesreća, zločini nad ženama i njihova stradanja.
Projekt menadžerica udruženja “Lara” Bijeljina Radmila Žigić kazala je da je današnje okupljanje mirovni skup koji je praktično završna akcija u projektu “Mir sa ženskim licem”, koji je započet prošle godine.
“Ono što smo danas željeli dolaskom u Sarajevo jeste da predamo Parlamentu BiH građansku inicijativu za ustanovljavanje i memorijalizaciju stradanja žena tokom rata u BiH”, pojasnila je Žigić.
Prema njenim riječima, podaci na kojima oni baziraju inicijativu potiču iz knjige mrtvih prema kojoj je tokom rata u BiH stradalo oko 10.000 žena.
“To je više od deset posto evidentiranih ljudskih gubitaka u BiH. Obzirom da je većina njih poginula kao civilna žrtva rata, to čini jednu četvrtinu od ukupnih civilnih žrtava rata u BiH. To je impozantan broj o kojem se ne govori. U ratu je poginuo cijeli grad žena”, pojasnila je Žigić.
Projekt menadžerica udruženja “Horizont” Tuzla Mira Vilušić pojašnjava da je današnji dan posvećen centralnoj aktivnosti manifestacije žena 12 bh. gradova.
“Nakon godinu dana i devet mjeseci provedenih aktivnosti u naši gradovima, današnji dan je centralna manifestacija gdje pokušavamo da našim vlastima predamo zahtjev. Tražimo da se utvrdi dan sjećanja na žene žrtve rata 1992.-1995. godina”, pojasnila je Vilušić.
Prema njenim riječima, razlog za to je što je u kulturi sjećanja na neki način zaboravljeno da su žene podnijele težak teret rata.
“Nakon skoro 20 godina o tome se gotovo ništa ne zna. Naša djeca u školama uopšte nemaju u historijskim udžbenicima šta se to dogodilo sa ženama u periodu 1992.-1995. godina i nije uredu da djeca izlaze iz škola, a da znaju više o tome šta se dešavalo sa ženama tokom Prvog ili Drugog svjetskog rata”, poručila je Vilušić.
