Žestoka rasprava o Izbornom zakonu: Zašto se ne brinete o "legitimnim Hrvatima" koji se iseljavaju iz BiH
Riječ je o prijedlogu koji će biti razmatran po hitnoj proceduri s obzirom na to da su zastupnici ranije usvojili hitni postupak razmatranja, poručujući kako je ovaj prijedlog potrebno "što hitnije oboriti".
Predsjedavajuća Zastupničkog doma PSBiH Borjana Krišto pojasnila je prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH čiji je kreator Hrvatski narodni sabor (HNS), podsjećajući na obavezu sprovođenja odluke Ustavnog suda BiH.
Krišto je istakla da vjeruje kako su političari svjesni činjenice da je nužno izmijeniti Izborni zakon BiH, ističući da će HDZ i dalje biti dio konstitutivnih rješenja.
Zamjenik predsjedavajuće Šefik Džaferović kazao je da BiH ne može donositi nikakve zakone koji će proširivati bilo kakvu diskriminaciju koja postoji u BiH posebno u smislu izbora članova Predsjedništva BiH. Istakao je da Dom naroda Parlamenta FBiH nije etnički, već zakonodavni dom koji usvaja zakone u entitetu FBiH.
Zastupnica DF-a Maja Gasal-Vražilaca pitala je Krišto kako se može pozivati na odluke Ustavnog suda i u isto vrijeme koristi termin "županija" umjesto kanton. Ona je kazala da je Ustavni sud FBiH davno odlučio da upotreba termina "županija" nije u skladu s Ustavom FBiH.
Gasal-Vražalica je predsjedavajućoj Zastupničkog doma PSBiH poručila da kada već priča o "legitimnim Hrvatima" da priča i o tome kako se u kantonima u kojima je HDZ na vlasti "legitimni Hrvati" masovno iseljavaju.
Krišto je kazala da je prijedlog HDZ-a odlična pretpostavka da se riješi problem implementacije odluke Evropskog suda za ljudska prava u slučaju poznatom kao Sejdić-Finci. Ona je odgovorila i na prozivke zastupnice Gasal-Vražalica, ističući da će ona i dalje upotrebljavati termin "županija".
Zastupnik SDP-a Saša Magazinović rekao je da se moraju učiniti maksimalni napori da se omoguće legitimni izbori, ali u smislu da stanovnici BiH imaju mogućnost da biraju predstavnike vlasti, odnosno da ne bude izbornih krađa.
Govorila je i zastupnica HDZ-a Monika Tomić koja je rekla da se sve svodi na to da se Hrvati izbace iz vlasti, odnosno da u BiH budu "neka manjina".
Na odredbe Ustava BiH podsjetio je zastupnik BPS-a Zaim Backović koji je kazao da ne može vjerovati u kojem pravcu ide diskusija u Parlamentarnoj skupštini BiH, odnosno kako se tumači Ustav BiH. Podsjetio je na ključni član Ustava BiH, a koji se odnosi na poštivanje Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama.
Zastupnik iz Saveza za promjene (PDP-NDP) Momčilo Novaković odgovorio je na ranije optužbe Dušanke Majkić da je Savez za promjene podanik Stranke demokratske akcije (SDA), ističući kako ne vidi nikakvu razliku između podaničkog položaja SDA i HDZ-u.
On je istakao da je od 2000. godine u Parlamentarnoj skupštini BiH usvojeno 607 zakona te da je od tih 607 zakona SNSD podržao 515. Kako kaže, od tih 515 ukupno 504 zakona SNSD je podržao zajedno sa SDA.
Što se tiče Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, on je kazao da su mu prihvatljivi principi HDZ-ovog prijedloga. Ipak, istakao je da se ovim prijedlogom neće riješiti problem u vezi s izborom domova, jer će oni biti popunjeni u skladu sa ustavima.
Novaković je poručio kako neće podržati ni HDZ-ov, a ni prijedlog SDA, poručujući da oba prijedloga dodatno komplikuju odnose u BiH. On smatra da predstavnici SDA i HDZ-a moraju dogovoriti zajednički prijedlog i uputiti ga u parlamentarnu proceduru.
Izlaganje zastupnika iz Saveza za promjene izazvalo je reakcije iz Kluba zastupnika SNSD-a tako da se diskusija razvila u pravcu prepucavanja političkih stranaka iz entiteta Republika Srpska.
Na Novakovićeva izlaganja nadovezala se šefica kluba zastupnika SDS-a Aleksandra Pandurević te kazala kako smatra da politička stranka Milorda Dodika ide istim putem kao što je išla Radikalna stranka Vojislava Šešelja u Srbiji, a koja nikada nije mogla formirati vlast zbog nedostatka koalicionog kapaciteta, odnosno jer niko ne želi praviti vlast s njima.
Pogledajte snimak s ročišta Nenadu Nešiću i ostalim, govorilo se i o "međuentitentskom djelovanju"
