Zilka Spahić-Šiljak: Žene će biti ravnopravne s muškarcima tek za 99 godina

Spahić-Šiljak je samim tim i navela da svjetska istraživanja pokazuju da će se tek za najmanje 99 godina moži govoriti o ravnopravnosti žna u svim društvenim sferama. Govoreći o predrasudama, profesorica je istakla i kako je imala sreću da zbog toga što nosi maramu nikada nije imala problema.

Međutim, dodala je da su je često neugodno etiketirali zbog toga što je muslimanka, a izjašnjava se kao feministkinja.

"Ljudima je bilo nespojivo da neko može biti vjernica i feministkinja jer se još živi po određenim šablonima kako stvari trebaju funkcionisati društvu. Ljude posmatramo kroz te servirane percepcije pa tako stvorimo sliku o tome kakav bi trebao biti idealni muškarac, čime bi se žene trebale baviti, kako bi trebala izgledati jedna vjernica i muslimanka. I onda se neko kao ja pojavi i ruši sve te stereotipe i koncepcije, jer vjernica ste, a borite se za rodnu ravnopravnost", naglasila je.

Spahić-Šiljak je navela i nekoliko statističkih podataka koji ravnopravnost žena stavljaju u drugi plan. Naime, u 21. vijeku samo 10 posto svjetske imovine je u ženskim rukama, dok s druge strane, muškarci drže moć i vladaju svijetom.

"Oko 60 posto žena ima više obrazovanja nego muškarci, ali u 500 svjetskih kompanija zastupljene su 4,8 posto. Prvenstveno zbog toga što politički i ekonomski sistemi moći počivaju na određenim krugovima koje drže muškarci. S obzirom na to da još živimo u patrijarhalnoj kulturi kojom dominira muškarac i u kojoj se očekuje da je angažovan u javnoj sferi, osigurava egzistenciju za porodicu, a da je ženi mjesto u kući. A i one koje se angažuju neka tako bude, ali ne moraju baš biti na najvišim pozicijama, a pogotovo da odlučuju o sudbini drugih", dodala je.

Knjiga kao poklon za 8. mart

Predrasude, stereotipi i stigma su još uvijek prisutni, iako, navela je profesorica, nisu jasno deklarisani zbog postojanja zakona, pogotovo na Zapadu. Ipak, praksa je drugačija.

"Na američkim univerzitetima na kojima sam radila žene i dalje zarađuju 25 do 30 posto manje nego muškarci za obavljanje istog posla. To je rodna neravnopravnost jer je ostalo uvjerenje da muškarac izdržava porodicu, ali to danas nije tačno u mnogim društvima pa i našem. Mi zajedno izdržavamo porodicu i zajedno doprinosimo kućnom budžetu. S druge strane, u Jugoslaviji, socijalizam je pravno regulisao ravnopravnost žena, ali su one radile u onim oblastima koje su manje plaćene. Razlike su postojale, ali tu nisu bile zakonom utemeljene", istakla je.

Shvatanje rodne ravnopravnosti, kulturološke i društvene kontsrukcije roda, profesorica je odlučila za 8. mart pokloniti cjelokupnom društvu, a posebno studentima knjigu "Sociologija roda - feministička kritika".

"Ona je u formi udžbenika, ali je napisana tako da će zainteresovati i širu javnost ne samo studente. Ponuđena su teorijska mišljenja aktuelna u 20. i 21. vijeku te shvatanje roda kroz kontekte koji su bitni. Jer sasvim je različito kada govorimo o rodu i rodnoj ravnopravnosti u BiH, Nepalu, Brazilu ili Engleskoj. Drugi važan cilj je pokazati koja su to sve postignuća feministkinja i feminističkih autorica koje su dale doprinos različitim granama nauke, a posebno u sociologiji", pojasnila je.

"8. mart je prilika da adresiramo probleme, a ne da kupujemo cvijeće"

Istakla je i to da su žene odgovorne za svoj položaj i da, uprkos tome što se muškarci ne žele odreći moći, one žene koje su ostvarile određena prava trebaju biti više solidarne i ne misliti samo na vlastiti interes.

"Feministkinje poput Klare Cetkin, Roze Lukdemburg i drugih, borile su se za pravo glasa, ali i za radnička prava i muškaraca i žena. Govorile su prije svega o solidarnosti i to ne samo sa ženama već sa svim radnicima. Kada su ugrožena radnička prava onda oba spola trpe", navela je profesorica Spahić-Šiljak.

Profesorica je naglasila da bi 8. mart trebao biti podsjetnik i ženama i muškarcima da se za prava marginaliziranih, posebno radnika i radnica svi trebaju boriti, a na zamaskirati stanje organizovanjem zavbava i kupovinom cvijeća.

"Voljela bih da 8. mart obilježavamo tako što ćemo adresirati probleme u našem društvu i podržati aktivnosti koje će nam pomoći da žene i druge manjine ostvare svoja prava. Da podržimo i doniramo sredstva za rad Sigurne kuće, umjesto cvijeta da kupimo knjigu koja promoviše ženska prava i uspjehe, okupimo žene i održimo predavanja. Možemo obradovati nama važne žene cvijetom i lijepim poklonom, ali to ne smije biti glavna aktivnost za 8. mart", poručila je na kraju razgovora profesorica Spahić-Šiljak.