Zimska služba "Rada": Amerikanci ne čiste ulice dok snijeg pada, a mi smo na terenu s prvim pahuljicama

Pitamo ga koliko se radnici žale na hladnoću i teške uslove rada, a on nam odgovara kako svako treba provesti jednu noćnu smjenu s komunalcima da bi se uvjerio u to kakav je njihov posao.

Ipak, govorimo Pecaru, poziva nezadovoljnih građana neće sigurno manjkati ni ove zime.

"Kad biste samo znali koliko nas zovu", govori nam Pecar te nastavlja: "Ja ću uvijek braniti zimsku službu. Ovdje sam 36 godina i znam kako je. Ne znam da li smo mi ikad zakasnili, ali građani moraju shvatiti da se čišćenje ulica radi po prioritetima. Prvo moramo raščistiti puteve kojim ljudi idu na posao. To su ulice kroz koje prolazi javni gradski saobraćaj. Drugi prioritet su ulice koje se vežu uz glavne ulice. Nama se najviše žale građani iz ulica trećeg prioriteta za čije čišćenje mi imamo rok od 72 sata. Na ulice prvog prioriteta moramo izaći u roku od šest sati i to uvijek radimo".

Obično je blizu 40 grtalica na terenu, a kad visina snijega pređe 40 centimetara, onda svih 49 izlazi na ulice. S druge strane, Sarajlije se svake zime žale kako na ulicama ne vide vozila koja čiste snijeg kad je to najpotrebnije.

"U Sarajevu se čisti više nego u Americi", rekao nam je kroz smijeh glasnogovornik Rada Mirza Ramić, a Pecar dodaje: "Amerikanci ne izlaze na ulice dok snijeg ne prestane padati, a mi smo na terenu već s prvim pahuljicama".

So, frakcija i mokri rastvor protiv leda

Nakon razgovora s prvim čovjekom u zimskoj službi Rada, uputili smo se u obilazak vozila, hangara za skladištenje industrijske soli i frakcije te postrojenja za pravljenje mokrog rastvora. Ramić nam pojašnjava kako u jednoj smjeni vozač Rada uspijeva posuti od 50 do 57 ulica sredstvima za sprečavanje stvaranja leda i poledice.

U velikom spremniku vozila miješaju se industrijska so i frakcija, dok se u bočnim spremnicima prevozi mokri rastvor koji je mješavina kalcij-hlorida i vode.

Preduzeće Rad jedino u BiH ima postrojenje za pravljenje mokrog rastvora koji zaustavlja stvaranje leda na temperaturama do minus 25 stepeni celzija. Ova mašina izbaci 6.000 litara rastvora za 20-30 minuta. Postoje i drugi posipni materijali kojima se može uništavati poledica, ali suviše su skupi da bi se nabavljali, kažu nam iz Rada.

"Neka vozila su već spremna, neka su u pogonu, a do 15. novembra sva sredstva rada bit će spremna za rad na terenu. Planiramo nabavku manjih vozila, naročito Multicara, jer njima imamo veću mogućnost prolaska između stubova na ulicama kako bismo lakše čistili pješačke zone i olakšali kretanje pješacima", kazao je Ramić prije nego nam je pokazao hangar dužine 50 metara s tri i po hiljade tona industrijske soli koja se doprema iz Tuzle i Mostara u Sarajevo.

Nabavku posipnih materijala preduzeće Rad planira u dogovoru s Federalnim hidrometeorološkim zavodom. Kažu kako su dosad u 75 posto slučajeva uspijevali procijeniti kakva će zima biti, ali uvijek nabave do 30 posto više sredstava kako ih ne bi iznenadile vremenske nepogode.

Najveći problem peduzeća, priča nam Ramić, je čišćenje ulica u općinama koje nisu u njihovoj nadležnosti te nepropisno parkirana vozila koja im u pojedinim naseljima blokiraju puteve.

"Imamo potpisane okvirne sporazume na četiri godine s općinama Centar i Novo Sarajevo te Direkcijom za puteve Kantona Sarajevo. Ostale općine svake godine raspisuju tendere kojima odlučuju o izvođačima radova tokom zime. Također, svake godine dobijamo nove instrukcije od investitora. Tako se dešava da nekad zbog zatrpanih ulica ne budemo u mogućnosti odvoziti smeće u nekim dijelovima grada. Građani u 99 posto slučajeva nisu informisani. Pokušavaju prijetnjama doći do nekih naših akivnosti. Mi se striktno držimo naredbi investitora. One ulice u koje ne možemo ući vozilima, koje nisu na spisku za održavanje ili nisu asfaltirane, jednostavno ne možemo očistiti", istakao je Ramić.

Čista naselja primarna zadaća

Dok se zimska služba Rada uveliko priprema za novu sezonu, 1.133 radnika ovog komunalnog preduzeća dnevno odvoze između 600 i 650 tona otpada na deponiju, čiste ulice i trotoare, održavaju deponije, kontejnere, javne saobraćajnice, gradska parkirališta i javne garaže, a odnedavno i hvataju pse lutalice koje odvoze u veterinarske stanice.

"Uvijek se trudimo iza sebe ostaviti čist prostor u naseljima. To je naša zadaća. Ulažemo velike napore u podizanje svijesti građana o selektivnom odlaganju otpada i reciklaži. Naši radnici obavljaju častan posao i njihova najveća motivacija su zadovoljni pogledi građana i turista na sarajevske ulice", naglasio je Ramić.

Na kraju posjete preduzeću u čijim rukama je čistoća Sarajeva, pitali smo Ramića koliko građani vode računa o higijeni grada.

"Na osnovu onoga što zateknemo na terenu moramo reći da nivo higijene nije pohvalan", zaključio je Ramić.