Život nakon poplava: Neki su opremali nove stanove, a neko nema ni gdje da spava
Posjetili smo Zavidoviće i ulicu Pinkasa Bandta, mjesto u ovom gradu u kojem se u najvećoj mjeri osjete posljedice poplava koje su našu zemlju zadesile u maju ove godine.
Ulica broji 24 kuće, a u jednoj od njih stanuje Fikret Fajković – u kući za koju kaže kako je najviše poplavila u Zavidovićima.
"Ova kuća je jedna od najstarijih u Zavidovićima, ali je bila u dobrom stanju, sve do poplave. Vlaga iznutra se još nije isušila, zidovi su još uvijek mokri. Sav namještaj sam sam morao izbaciti, nemamo nikakvog namještaja, kao ni kućanskih aparata, sve je potopljeno. Kod mene je kauč bio na plafonu", govori Fikret u razgovoru za Klix.ba, te dodaje kako je sve morao raditi ispočetka, te je dosad majstorima dao 2.000 KM.
Prozore su mu, priča, donirali neki dobri ljudi iz Holandije, od komšije je dobio beton za ploču i dva stara jogija za spavanje, a od Opštine nešto cementa i rizle.
"I to je sve. Sve ostalo je od moje penzije. Kredit ne mogu podići, jer kako ću ga vraćati?", pita se Fikret, te kaže kako nema sredstava da kupi vrata, pločice, kao ni da uredi fasadu na kući.
Fikret, koji je penzioner, ima dva studenta, kćerku i sina. Jedno završava medicinu, a drugo informatiku. Pored toga, mora da se brine i za nepokretnu majku za koju mu godišnje trebaju 2.000 KM. Trenutno sa suprugom boravi u stanu od 40 kvadrata, te ističe kako je njegov sin morao otići u Sarajevo kod prijatelja, jer ovdje nema gdje stanovati.
Ipak, najteže od svega mu pada to što prilikom dijeljenja humanitarne pomoći, donacija i sredstava za renoviranje kuća i stanova, dolazi do diskriminacije pojedinih mještana.
"Sve kuće nisu jednako poplavljene i nisu pretrpile jednaku štetu, prema tome, nije logično da se svima dijele jednake donacije. Ovdje imamo 24 kuće koje su različito poplavljene, a sve donacije se dijele jednako. To nije uredu. Nije isto, ne može biti isto… ako si ti spasio svoje stvari i odvezao ih na neku drugu lokaciju, a u mojoj je kući bio najviši nivo vode", govori Fikret za Klix.
Navodi kako nije dobio nikakve donacije u vidu namještaja, dok su neki od komšija "odvozili svoj namještaj kako bi dobili novi".
"Donacijama su opremali druge stanove, ili ih pak ostavljali sa strane za sinove i kćerke kad se budu ženili i udavali, dok neko nema gdje sjesti", ogorčen je naš sagovornik.
"Kamion stoji, svi grabe sebi – "Daj meni, daje meni", a ja stojim sa strane i gledam. Razočarao me je komšiluk i narod. To me boli, tačno me boli… Stegne mi se u grlu… Kako ljudi mogu biti takvi?", razočaran je Fikret.
Dodaje kako bi se to trebalo ispraviti na način da se donacije raspodjele pošteno, te da mu je žao što nema dobrih ljudi "da vide istinu, da pročitaju one koji kalkulišu, da daju onima kojima pomoć stvarno treba."
Zavidoviće je posjetila i jedna nevladina humanitarna organizacija iz Klokotnice (Doboj Istok).
U pitanju je organizacija koja se već duže vrijeme bavi humanitarnim radom, a ima jedan od vodećih projekata - prihvatni centar Duje, gdje je smješteno oko 400 starih i nemoćnih osoba.
Nakon velike tragedije koja je pogodila BiH u maju ove godine, počeli su projekte pružanja pomoći poplavljenim područjima, uz pomoć donatora iz raznih zemalja. Zadnja donacija je 20 kauča za Zavidoviće koje je donirala općina iz Istanbula.
"Već smo jednom bili u Zavidovićima, dijelivši mještanima humanitarnu pomoć. Pored kreveta, tu je i distribucija paketa na gotovo svim poplavljenim područjima – Maglaj, Orašje, Šamac, Zavidovići… Mi smo ukazali našu pomoć koliko smo mogli. Naravno, nastavljamo sve dok vidimo da ima potrebe za tim", kazala nam je Merima Salihović ispred lokalne humanitarne organizacije.
Jedna od mještanki ulice Pinkasa Bandta je i Rabija Mrdoljak, osoba sa stopostotnim invaliditetom. Rabija smatra da su svi jednako pogođeni ovog katastrofom, te da nije pošteno da se pomoć dijeli na nejednak način.
"Ne postoje socijalni slučajevi, svi smo jednaki. Nije ovaj bolji, ovaj gori, svi smo isti, svima treba jednako. Ako se odvaja, za mene je to onda kriminal i lopovluk", govori naša sagovornica, koja kaže kako je uspjela renovirati svoju kuću iako živi od minimalne penzije "koja joj ne može biti ni za mjesečne lijekove."
Zvonko Pendić, također mještanin ulice Pinkasa Bandta, ističe kako se smatra oštećenim, te da postoji nepravda prilikom podjele humanitarnih sredstava i sredstava za renoviranje kuća oštećenih u poplavama.
"Ne dijeli se ljudima kojima je najteže - neki dobili previše, dok neki nisu dobili ništa. Dijeli se socijalno ugroženima, a svima ostalima "kad dođu na red". Dijeli se malo i po rodbinskoj i partijskoj vezi. Molio sam načelnika da pošalje komisiju i provjeri kome je šta dato i koliko toga je iskorišteno, rekavši mu da nisam socijalni slučaj, ali sam pretrpio posljedice poplava, te zahtijevam da mi daju ono što me sljeduje i što su drugima dali."
Pendićev je stan okarakterisan kao "stan koji nije poplavljen". Iz tog razloga se ne nalazi na spisku poplavljenih i rečeno mu je kako mu "ne treba nikakva pomoć". Kaže kako su svima u zgradi dijeljena humanitarna sredstva, osim njemu.
"Nisam dobio nikakve donacije, osim nešto hrane i humanitarnih paketa. Nikakva donacija nije stigla ni od općine, snalazim se sam, a pomažu mi kćerka i zet", kaže Zvonko koji od poplava stanuje u Žepču, te svaki dan do Zavidovića putuje vlastitim sredstvima.
