Život u Odgojnom centru u Tuzli: Razgovorom i pažnjom do kvalitetnije budućnosti maloljetnog prijestupnika
To je omogućeno osnivanjem Odgojnog centra TK, prvog ovakve vrste u FBiH, u kojem se vrši dijagnostika i opservacija maloljetnih učinilaca krivičnog djela tokom sudskog postupka prema naredbi tužilaštva ili suda.
Od osnivanja Disciplinskog centra koji je, shodno novom Zakonu o zaštiti i postupanju sa djecom i omladinom u krivičnom postupku FBiH, prije nekoliko mjeseci transformisan u Odgojni centar, do danas je kroz tretmane prošlo više od 300 maloljetnika.
U ovoj ustanovi, koja se nalazi u Tuzli, maloljetnim učiniocima krivičnih djela obezbjeđuje se prihvat i privremeni smještaj tokom pripremnog postupka, na način propisan zakonom kojim se reguliše izricanje i izvršenje disciplinske mjere.
Dva načina dolaska u centar
Prema riječima direktora Odgojnog centra TK Denisa Husića, postoje dva načina na koja maloljetnici dolaze u ovu ustanovu.
"Prvi način je da maloljetnik dođe po uputama suda na izvršenje odgojne mjere na određeni broj sati tokom dana u trajanju do 30 dana, ili na neprekidni boravak u trajanju do tri mjeseca. Drugi način predstavlja preventivni tretman koji na osnovu problema može trajati od 30 dana do šest mjeseci", pojašnjava za Klix.ba Husić.
Certificirane osobe koje su zadužene za tretmane sa maloljetnicima, bez bilo kakvog ukora ili podizanja glasa pokušavaju razgovorom utvrditi šta je to što je dovelo do toga da maloljetnik počini neko krivično djelo. Prilikom dolaska maloljetnika u Odgojni centar prvenstveno se popune određeni ulaznici upitnici, kako od strane djeteta, tako i od strane roditelja.
Na osnovu dobijenih informacija širi se socijalna anamneza maloljetnog prijestupnika koja omogućava stvaranje individualnog programa rada.
"Kod nas dolaze različiti tipove djece, tako da nekada nije jednostavno raditi. Djeca ponekad pružaju otpor što nam predstavlja otežavajuću okolnost. S druge strane, imamo i maloljetnike koji su svjesni da ovdje dolaze po izvršenju odgojne mjere te aktivno učestvuju u radu", pojašnjava za Klix.ba stručna saradnica u Odgojnom centru TK Marina Tomić.
Dominiraju krađe i tučnjave
U strukturi krivičnih djela koja su počinili maloljetnici koji su boravili u ovom centru u proteklom periodu su dominirale krađe i teške krađe, ali i učestvovanje u tuči prilikom koje je došlo do nanošenja lakih ili teških tjelesnih povreda.
Husić ističe da maloljetnici koji budu upućeni u Odgojni centar najčešće nisu svjesni učinjenja krivičnog djela.
"Svijest kod maloljetnika koji dođu u naš centar uglavnom je isključena prilikom izvršenja određenog krivičnog djela. S druge strane, imali smo i određen broj maloljetnika koji su svjesno išli u izvršenje, što je strašna kvalifikacija maloljetnika za budući period", naglašava Husić.
Osnivanjem ove ustanove koja se bavi problemom osoba koje su na pragu delinkventnog, odnosno kriminogenog ponašanja, u određenom procentu je zabilježeno smanjenje maloljetničke delinkvencije u TK.
S druge strane, zabilježeno je povećanje broja zahtjeva za individualne preventive tretmane.
"Kada je u pitanju individualni preventivni tretman, u prvom redu je omogućeno roditeljima koji primjete poremećaj u ponašanju maloljetnika, da se sa zahtjevom putem Centra za socijalni rad obrate nama za pomoć", pojašnjava direktor Odgojnog centra TK.
Kapacitet centra je trenutno osam kreveta za neprekidan boravak maloljetnika.
"Kada je u pitanju kapacitet za dolazak maloljetnika na tretman, naša ustanova u toku jednog dana može provesti 20 individuelnih tretmana", dodaje Husić.
S ciljem prevencije i smanjenja prestupništva na području kantona Odgojni centar TK u saradnji sa drugim relevantnim institucijama realizira i edukativne radionice za učenike osnovnih i srednjih škola.
"Pored pojmova maloljetničke delinkvencije i vršnjačkog nasilja, ove radionice obuhvataju i štetnosti upotrebe intereneta, opojnih droga, kao i nenasilnu komunikaciju. Radionice su usmjerene ne samo na maloljetnike, nego i na njihove roditelje te odgajatelje koji rade sa maloljetnicima u ustanovama koje se bave smještajem djece", kaže Hsuić.
Najveća odgovornost na porordici
Iako je u padu, problem maloljetničke delinkvencije u posljednje vrijeme sve više stvara teret bh. društvu.
Prema riječima sociologa Srđana Vukadinovića, iz maloljetničke delinkvencije proizilaze različiti vidovi nasilja, što je jako pogubno, posebno ako se slučaj završi sa određenim tragičnim posljedicama. Kako ističe, razlog pojave maloljetničke delinkvencije se ogleda u činjenici da su odgojne i obrazovne institucije u BiH svedene na marginu društva.
"Danas rađamo mladog čovjeka koji se formira u društvu gdje ne postoji sistem vrijednosti i gdje sve ono što je imalo neku vrijednost njemu je urušeno. Taj prazan prostor postoji jako dugo. U taj vakuum ulazi sve i svašta, a po svoj prilici nekako najviše ulaze oblici delinkvencije koji proizvode nasilje. Danas živimo u sistemu koji nema osnovne kulturološke i civilizacijske vrednote. Norma i zakon su nešto posljednje što treba da rješava ovaj problem. Mnogo bitnije i prije to treba rješavati kultura i svijest ponašanja. Tek kad kulturni obronci društva ne mogu to da urade, onda u svakom slučaju treba pribjegavati zakonskim normama", kaže Vukadinović.
Ističe i da najveću odgovornost u ovom problemu snosi porodica.
"Često puta se kaže da se mi ponašamo prema onim nazorima i da baštinimo one kulturne modele koje usvojimo prema prvim oblicima socijalizacije. Porodica je potpuno atomizirana danas. Potpuno se urušava u odnosu na period od prije dvije, tri ili četiri decenije. U toj brzini života roditelji kao da nemaju vremena da se posvete svojoj djeci. Ne mogu da shvate da, ako su materijalno djetetu omogućili sve, nisu zapravo omogućili ništa", pojašnjava Vukadinović.
Ovaj tuzlanski sociolog naglašava da je sa djecom potrebno što više vremena provoditi s ciljem uvida u određene probleme ili dobre strane ponašanja.
"Ako u porodici naučimo da baštinimo i vrednujemo ono što je empatija, solidarnost, red i rad, zatim uvažavamo određene vrednote koje postoje u društvu, teško da bilo ko kasnije može prekinuti taj lanac, iako negdje kopča pukne u određenom sistemu života", poručuje Vukadinović.
