Zlatan Begić: Suštinu evropskih vrijednosti je ukrao Schmidt u izbornoj noći
Organizatori su naglasili da je cilj podsjetiti bosanskohercegovačku i međunarodnu javnost, predstavnike državnih, akademskih i diplomatskih institucija o postulatima evropskih vrijednosti, te njihovoj suštinskoj primjeni danas.
Profesor ustavnog prava s Pravnog fakulteta Univerziteta u Tuzli i DF-ov zastupnik u državnom Parlamentu Zlatan Begić je kazao da u BiH trenutno nema ni forme niti suštine evropskih vrijednosti.
"Formu i suštinu nam je ukrao u izbornoj noći visoki predstavnik Christian Schmidt i mi konačno moramo početi da se bavimo u ovoj zemlji i na visokom akademskom stručnom i naučnom nivou svim ovim što nam se dešava. Moramo početi da se bavimo sa vladavinom prava, šta to znači i šta propisuje Dejtonski mirovni sporazum, šta znači ratifikacija međunarodnih instrumenata i kakva je pozicija Ureda visokog predstavnika u smislu međunarodnog i unutrašnjeg prava", kazao je Begić.
Ističe kako je posebno opasno što se u posljednje vrijeme čuje iz Sarajeva da visoki predstavnik, "olovkom može sve", te upozorava, da on ima jasno i precizno definisane ovlasti na normama Općeg okvirnog sporazuma za mir i po Međunarodnom pravu.
"On je sve te svoje obaveze odbacio i u izbornoj noći promijenio pravila izbornog postupka i to donoseći odluku o povećanju broja delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, na način da primjerice u Mostaru jedna skupina građana delegira jednog delegata, a druga skupina pet delegata", kazao je Begić.
On je bosanskohercegovačku zbilju, zbog odluka koje je nametnuo Christian Schmidt uporedio sa južnoafričkim aparthejdima, kazavši da su sličnosti nevjerovane, kako sistemom diskriminacije, podjela i podrivanja dobrosusjedskih međuljudskih odnosa, što po njegovim riječima "dovodi do toga da zapravo biološku većinu učini političkom manjinom".
"To je strašno, to nije u skladu Općim okvirnim sporazumom ni s našim pravnim obvezama iz Evropske konvencije, s presudama Evropskog suda i to na kraju nije u skladu s našim putem u Evropsku uniju i obvezama koje smo preuzeli, niti s mišljenjem Evropske komisije o onome što mi trebamo uraditi", naglasio je Begić.
Zbog toga se, kako naglašava, mora institucionalizirati insistiranje na vladavini prava, što je do sada, naglašava on, bilo na pojedincima.
"Nito nije iznad zakona i Ustava ni pravnih pravila, a ni Christian Schmidt, koji je s ovim svojim odlukama nas već uveo u jedno anarhično stanje i može se desiti da to stanje anarhije još više eskalira. Postupak je u toku pred Ustavnim sudom, idu aplikacije Evropskom sudu za ljudska prava. Te odluke će dobiti pečat kao rasističke i diskriminatorske odluke i onda mi zapravo dolazimo u situaciju, da se čitavo vrijeme sa zapadom borimo za zapadne vrijednosti BiH", zaključio je Begić.
Pisac i savjetnik bivšeg člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića, Haris Imamović ističe kako je ovo pitanje koje nadilazi trenutnu političku situaciju i da se tiče historije, identiteta i države Bosne i Hercegovine u jednom regionalnom i širem kontekstu.
"Evropa je vrlo kompleksan i raznovrstan, unutar sebe proturječan pojam. Evropski autori koji su se bavili Evropom su često isticali da je suština Evrope u tome da ona nema suštinu, jer je uvijek u znaku unutrašnjih i međusobnih trvenja različitih vizija te Evrope", naglasio je Imamović. Ističe da je nekoliko viđenja Evrope same prema sebi i prema BiH.
"Činjenici da u Bosni i Hercegovini žive ljudi različitih vjerskih pripadnosti i odnosu određenih političkih faktora u Evropi prema toj činjenici, posebno prema činjenici da žive muslimani je kompleksan. Imali smo izjavu jednog od šefova vlade članice EU, koji je rekao da će biti poseban problem integrisati zemlju sa dva miliona muslimana, to nije pitanje koje se tiče samog odnosa tog jednog dijela evropskog političkog spektra prema Bosni i Hercegovini, nego odnosa Evrope prema građanima EU koji su muslimani. Drugo pitanje jeste naravno pitanje podrške unutar EU progresivnih dijelova političkog spektra koji evropske vrijednosti vide na drugi način i kako je definisano temeljnim aktima EU, a to su sloboda, dostojanstvo, jednakopravnost, vladavina prava, ljudska prava i demokratija", kazao je Imamović.
Naglašava da je Bosna i Hercegovina formalno dobila sada kandidatski status, ali i da su neke države jako dugo u tom statusu, te da sad postoji problem unutar Bosne i Hercegovine ali i unutar Evropske unije.
"Unutar Evropske unije je određeno zasićenje procesom proširenja, gdje jedan značajan dio ljudi, posebno u zapadnom dijelu EU ne vjeruje da je proširenjem bilo potpuno uspješno i na Istočnu Europu, pa imaju razočarenje sa novim članicama. Sve više su skeptični prema proširenju na Jugoistočnu Evropu, jednako kao što su ljudi kod nas, koji su puno očekivali od evropske i evroatlantske perspektive, nakon 20 godina od Samita u Solunu izgubili vjeru", ističe Imamović. Međutim, s obzirom da je još uvijek zajednički interesi Evrope i Zapadnog Balkana i Bosne i Hercegovine, smatra da treba na drugi način pristupiti proširenju na osnovu zajedničkih interesa.
"Bez prevelikog našeg očekivanja prema Evropskoj uniji, jednako kao i prevelikog očekivanja Evropske unije prema nama, da se ne bismo previše razočarali. Možda samo trebamo da odredimo šta su realne mogućnosti naše i naravno da poštujemo neke određene vrijednosti, što nažalost nije trenutno slučaj u evropskoj politici prema BiH i politici određenih političkih aktera u Bosni i Hercegovini prema Evropskoj uniji", zaključio je Imamović.
Predsjednik Senata SDA Nedžad Branković ističe kako je cilj razviti kulturu dijaloga i razgovarati o svim aktualnim temama i na način koji se u SDA ne vidi, jer u toj političkoj partiji žele da prošire svoje vidike i da svoje politike prilagode onako kako vidi šira intelektualna zajednica.
"Sada je aktuelno dobivanje kandidatskog statsa BiH. Živimo u vremenu razgovora o evropskim vrijednostima i mi želimo evaluirati ono što su univerzalne evropske vrijednosti, dali su one samo politička floskula kao forma ili su politički sadržaji u implementaciji u njihovom punom značenju. Po meni ima i jednog i drugog. Dobro je da ima istinskog sadržaja i mi trebamo jačati snage i politike subjekte koji će i onaj dio političke floskule, političke forme o evropskim vrijednostima postepeno pretvarati i u istinski sadržaj", zaključio je Branković.
