Zlatan Vujanović: Suzbijanjem nelegalne trgovine na tržnicama smanjit ćemo sivu ekonomiju
"Nedavno usvojeni Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjoj trgovini u suštini ima tri cilja, a to su prije svega otklanjanje zakonskih barijera za liberalizaciju trgovine, poduzimanje mjera za smanjenje sive ekonomije u unutrašnjoj trgovini, kao i otklanjanje određenih zakonskih nepreciznosti koje su uočene u praksi kroz primjenu zakona. Izmjena koja je izazvala najveći interes javnosti odnosi se na definisanje statusa trgovca pojedinca, kao nove kategorije trgovca. Trgovac pojedinac je fizička osoba koja obavlja trgovinu na malo isključivo ličnim radom na jednom prodajnom mjestu izvan prodavnice na osnovu rješenja nadležnog općinskog organa", kaže na početku našeg razgovora ministar Vujanović.
Zanimalo nas je šta se željelo postići spuštanjem potrebne stručne spreme za kategoriju trgovac pojedinac.
"Poznata je činjenica da je nelegalna trgovina trenutno veoma prisutna na području Federacije BiH, kao i da se takvom trgovinom bavi veliki broj osoba koje nemaju srednju stručnu spremu, a koja je obavezna za obavljanje trgovačke djelatnosti u okviru pravne osobe i samostalne trgovačke radnje. U cilju omogućavanja pojedincima da svoje nelegalno bavljenje trgovinom uvedu u zakonske okvire i registruju se kao trgovci pojedinci, za njih je ublažen kriterij stručne spreme i kao potreban minimum propisana je osnovna školska sprema. Donošenjem ovih izmjena zakona stvorene su zakonske pretpostavke za registraciju i legalizaciju rada pod povoljnim uslovima velikog broja osoba koje sada rade bez ikakvog odobrenja na tržnicama i na javnim površinama izvan tržnica", pojašnjava ministar.
Osim omogućavanja registracije trgovca pojedinca zakonom je propisana i obaveza organizatora tržnice na malo da prodajna mjesta može iznajmljivati samo registrovanim trgovcima, poljoprivrednim proizvođačima i obrtnicima kada prodaju svoje proizvode na tržnici.
"Uvođenjem reda u obavljanju trgovine na tržnici, očekuje se značajnije smanjenje sive ekonomije. Naime, poznato je da veliki broj osoba radi na tržnici za minimalnu dnevnicu za račun jednog ili više nakupaca ili slobodno da kažem švercera i prodaje njihovu robu koja najčešće nema nikakvih isprava o porijeklu. Imajući u vidu da je i trgovac pojedinac obavezan voditi trgovačku knjigu u kojoj se mora upisati porijeklo robe i činjenicu da su pooštrene sankcije za organizatora tržnice u slučajevima da izdaje prodajna mjesta neregistrovanim trgovcima, realno je očekivati da će se u znatnoj mjeri suzbiti nelegalna trgovina na tržnici", kaže nam Vujanović.
Procjenjujem da će znatan broj trgovaca, prije svega onih kojima je prodaja na tržnici jedini izvor prihoda, legalizovati svoj rad i na taj način riješiti svoj radno-pravni status.
"Posebnim propisima iz oblasti finansija za ovu kategoriju trgovaca je propisana povlaštena osnovica za obračun doprinosa i to u istoj visini kao pojedinim niskoakumulativnim granama te se odobrava paušalno oporezivanje. Također, ističem da za trgovca pojedinca ne postoji obaveza evidentiranja prometa preko fiskalnih uređaja, odnosno izdavanja fiskalnih računa. Federalno ministarstvo trgovine je u saradnji s Federalnom upravom za inspekcijske poslove i Poreznom upravom Federacije BiH pripremilo informativni plakat i afišu, koji će biti distribuirani u svim općinama u Federaciji BiH. Cilj ovih informativnih materijala je da kroz pojedinačne korake upoznaju trgovce pojedince o radnjama koje treba da poduzmu kako bi se u skladu sa zakonom registrovali, izvršavali propisane obaveze i ostvarivali svoja prava", ističe Vujanović.
Najviše bure je podiglo saznanje da novi zakon ukida odredbu da u većim trgovačkim objektima polovina robe mora biti domaća.
"U skladu s opredjeljenjima i aktivnostima u BiH za pristup u WTO i kandidatski status u EU, a u cilju stvaranja uslova za ispunjavanje međunarodnih obaveza BiH iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, CEFTA ugovora i ugovora o slobodnoj trgovini, ovim zakonom briše se član 13. kojim je propisano da u svim trgovačkim objektima, površine veće od 1.000 m2, u asortimanu robe mora biti zastupljeno najmanje 50 posto domaćih prehrambenih proizvoda. Ova odredba, koju su međunarodni partneri BiH ocijenili kao trgovinsku barijeru, u vrijeme njenog važenja nije značajnije utjecala na povećanje plasmana robe domaćih proizvođača u velikim trgovinama te zbog njenog ukidanja ni naši proizvođači nisu imali primjedbi u fazi javne rasprave o prijedlogu zakona", prokomentarisao je ministar.
Ovom izmjenom, nastavlja dalje Vujanović, ukidaju se zakonska ograničenja za potpunu liberalizaciju trgovine i slobodnu konkurenciju, što je obaveza Bosne i Hercegovine iz SSP-a, kao i jedan od uslova za pristup Bosne i Hercegovine u Svjetsku trgovinsku organizaciju.
Zanimalo nas je i koliko kampanje poput "Kupujmo domaće" zaista imaju smisla i koliko je kupovina domaćih proizvoda vjetar u leđa domaćim proizvođačima.
"Povećanje prodaje domaćih proizvoda na tržištu Bosne i Hercegovine je jedan od prioriteta kojima teže ovo ministarstvo i Vlada Federacije BiH. Mjere koje se u tom pogledu poduzimaju usmjerene su u dva ključna pravca, prema proizvođačima domaćih proizvoda i prema potrošačima. Afirmativne medijske kampanje, poput kampanje 'Kupujmo i koristimo domaće - kvalitetno proizvedeno u BiH' utječu na percepciju potrošača da su domaći proizvodi jednako kvalitetni ili kvalitetniji od onih koji se uvoze iz drugih zemalja", smatra ministar Vujanović.
Na taj način nastoji se probuditi potrošački patriotizam i percepcija da kupovinom domaćih proizvoda postižu dvostruku korist, smatra ministar te kaže kako novac od prodaje domaćih proizvoda ostaje u zemlji i utječe na porast domaće proizvodnje, a kroz poreze i druge javne prihode utječe se na veću zaposlenost i rast BDP-a, a time i na redistribuciju prihoda na zdravstvo, obrazovanje, kulturu i u konačnici doprinosi boljem kvalitetu života svih građana. S druge strane, povećanje domaće proizvodnje omogućava i planiranje mjera poticaja od resornih ministarstava i Vlade za domaće proizvođače, naročito u oblasti prehrambene industrije.
U nekim dijelovima Bosne i Hercegovine, posebno onim koje dosta posjećuju strani turisti, primijećena je praksa da se za isti proizvod ili uslugu naplaćuje različit novčani iznos. Obično strani gost ili kupac plati dvostruku cijenu u odnosu na domaćeg. Pitali smo ministra da li naši zakoni to dopuštaju i ako ne, koje su moguće sankcije.
"Naravno da nijedan zakon u Bosni i Hercegovini i u Federaciji BiH ne dopušta takvu poslovnu praksu. Ovakvo postupanje trgovaca ili ugostitelja je flagrantno kršenje osnovnih principa da se roba ili usluga nudi svim potrošačima pod jednakim uslovima i za jednaku cijenu koja naravno mora biti i istaknuta. Neisticanje cijene ili naplata mimo istaknute cijene je sankcionisana novčanim kaznama u više zakona, prije svega u Zakonu o zaštiti potrošača BiH, Zakonu o unutrašnjoj trgovini, Zakonu o ugostiteljskoj djelatnost i dr. Kako naši inspekcijski organi ne mogu biti prisutni na svakom mjestu i u svako doba, apelirao bih na građane koji uoče ovakve pojave da ih prijave inspekciji koja ima mehanizme za sprečavanje i sankcionisanje, kako nelegalnih, tako i legalnih, ali nesavjesnih trgovaca ili ugostitelja. Ovakva poslovna praksa nesavjesnih pojedinaca svakako šteti ugledu i turističkom prosperitetu Bosne i Hercegovine", kazao je na kraju razgovora za portal Klix.ba ministar Zlatan Vujanović.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
Salaha razočarali čelnici Liverpoola pa napravio potez kojeg nije pet godina
