Ministar Lagumdžija za Anadoliju otvoreno govori o motivima članka objavljenog u The Washington Postu, krizi u Bosni i Hercegovini, političkim odnosima u regionu, bh. političkoj sceni i optužbama koje se mogu čuti na njegov račinu, političkim oponentima, te kako vidi svoju političku budućnost.
Govoreći o Siriji, Lagumdžija ističe da je u članku kojeg potpisuju on i ministar Davutoglu naglašena činjenica kako se kompleksan sukob kakav je sirijski i kakav je bio bosanskohercegovački mora zaustaviti u začetku i da sa ''generatorima zla nema pregovora''.
Svijet nije naučio lekciju
''Svaki dan odugovlačenja sa humanitarnom intervencijom znači multipliciranje zločina i srazmjeran porast ljudskih žrtava. Kada se pređe ta linija moralne odgovornosti, tu počinje real-politika koja sukob može zaustaviti samo po principu ekvidistance: imate dvije zaraćene strane, pri čemu im prestaje biti važno ko je i zašto počeo, a postaje samo važno da dvije zaraćene strane nađu kompromis. Kakav-takav. Nažalost, takav kompromis ne omogućava sigurnost, dugoročnu stabilnost države i njen razvoj'', govori Lagumdžija.
Srebrenica je, kao i BiH, pojašnjava Lagumdžija, nakon trogodišnjeg rata pokazala da svijet nije naučio lekciju o fašizmu kada je nakon pada Hitlera pobjednički uzvikivao: "Nikad više".
''Tek kada se u BiH međunarodna zajednica ujedinila, rat je zaustavljen. Ključni akteri i danas govore da su trebali reagirati ranije i to na samom početku, ali nisu. Sirija opet danas pokazuje da je 'nikad više' za međunarodnu zajednicu još uvijek 'nenaučena lekcija'. Koliko će ljudi izgubiti život prije nego Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija donese pravu odluku zavisi i od glasa svakoga ko je spreman reći da smo lekciju naučili. Pravljenje bilo kakvih drugih poređenja između BiH i Sirije izvan ovog ovdje navedenog konteksta ne treba tražiti u mojim stavovima koji su svakako izneseni kao lično mišljenje, a ne stav bilo koje institucije'', rekao je bh. šef diplomatije za agenciju Anadolija.
Komentirajući žestoke reakcije koje su uslijedile na tekst, od toga da je preuveličan broj žrtava u ratu u BiH, pa do toga da Lagumdžija želi ''islamsku BiH'' predsjednik vladajuće Socijaldemokratske stranke (SDP) podsjeća da on i ministar Davutoglu govore o žrtvama jednog sukoba koji nije na vrijeme zaustavljen, a ''mogao je biti da je bilo hrabrosti, odgovornosti i jedinstva među ključnim činiocima svjetskog poretka''.
''Mi govorimo o žrtvama u BiH, ne bošnjačkim, hrvatskim ili srpskim, nego ljudskim žrtvama. U Siriji svaki dan ginu Sirijci, kao što su u BiH ginuli građani BiH. Mogli ste vidjeti da negativne reakcije nisu dolazile samo iz RS. Međutim, optuživati me za pretvaranje BiH u islamsku državu ne zaslužuje nikakav komentar, mada mi je žao što je do toga uopće došlo, jer je prevashodna svrha teksta ukazivanje na neophodnost zaustavljanja rata u Siriji. Mogli ste primjetiti da ja, čak i kada sam direktno prozvan, se uglavnom ne upuštam u zapaljive retorike koje dalje dijele naše društvo, jer smatram da se one tako najbolje neutraliziraju. Misli i riječi nisu toliki prioritet u mojim stavovima, koliko konkretne politike i djela. Ne mislim da je produktivno na meni trenirati matematsku preciznost, a negirati međunarodno, sudski i historijski verificiranu činjenicu da se makar u Srebrenici desio genocid'', komentira Lagumdžija.
Da je svijet ranije intervenirao i spriječio masakr u Srebrenici, tvrdi Lagumdžija, svi bi danas bili mnogo sretniji.
''Što se tiče našeg zajedničkog autorskog teksta, objavljenog u rubrici Washington posta 'Mišljenje', poenta nije bila na prošlosti već na budućnosti, na tome da civilizacija ima obavezu da nikada ne smije dozvoliti slične ratne tragedije. Mi, nažalost, nemamo oficijelne brojke ni o ubijenim, ni o ukupnim žrtvama iz proteklog rata, tako da svako može koristiti dostupne izvore koje smatra kredibilnim. Ako pogledate po dostupnim bazama podataka, vidjet ćete da se broj ubijenih kreće od 30 do 330 hiljada što govori bar o korištenju različitih metodologija. Poznato vam je da ni do dan danas ne postoji općeprihvaćeni broj žrtava u Jasenovcu, koji varira od 60 hiljada do 1,2 miliona. Međutim, to ne umanjuje činjenicu, niti je ukida, da je to bio čin koji se naziva precizno – genocid. U broju koji smo koristili u tekstu za BiH smo govorili "o broju žrtava" što je mnogo veća cifra nego kada govorite o "ubijenim u Siriji". Naime, "broj žrtava (death toll)" pored poginulih od oružja obuhvata i tzv. indirektne žrtve koje su rezultat teških ratnih uslova – gladi, hladnoće i bolesti'', pojasnio je Lagumdžija.
Situacija nije bezizlazna
Ovaj političar sa ogromnim iskustvom priznaje da je zabrinut zbog procesa koji se odvijaju u BiH. BiH je, veli, u kompleksnoj situaciji, ali nikako u bezizlaznoj.
''Permanentna kriza, kako je Vi zovete, je rezultat drskosti nekolicine da čitavu državu i svakog čovjeka ponaosob drže taocem svojih privatnih sebičnih interesa. Nevjerovatno zvuči činjenica da "Država za čovjeka" ima najviše neprijatelja među političarima od kojih je svaki položio zakletvu, što u parlamentima, što u vladama, da će upravo raditi u interesu običnog čovjeka i svoje države, dok u isto vrijeme blokiraju svaki rad i promoviraju princip "što gore po običnog čovjeka-to bolje po njih".
Nisam zabrinut za sudbinu države, ona je neupitna, ali me jeste pomalo strah ljudi koji se svakodnevno zaklinju u tu istu državu i interese etničkih grupa, a sve je to zapravo i isključivo paravan za besramni kriminal koji već predugo traje. Bosni i Hercegovini i svim njenim građanima i narodima je potrebna tzv. sanaderizacija ili bespoštedna borba protiv kriminala i korupcije u kojoj neće i ne smije biti nedodirljivih. To vrijeme polako, ali sigurno dolazi. Zbog toga je i primjetno povećana panika tzv. ekskluzivnih zaštitnika ovoga ili onoga, ovih ili onih'', ističe on.
Upitan kako prihvata činjenicu da ga u posljednje vrijeme tretiraju kao najodgovornijeg za prilike u BiH jer je 2010. godine njegov SDP imao najveće povjerenje građana, Lagumdžija odgovora kako su ga roditelji učili da u situaciji kada ga optužuju sam sebi postavi pitanje je li istina ono što mu stavljaju na teret, te da na svaku laž odgovori istinom.
''Ne kažem da nekada ne napravim grešku, ali većina stvari koje se fakturišu meni su ustvari nečije fakture iz ranijih vremena. Istovremeno, takve optužbe nekome ko je dio vlasti od prije nešto više od dvije godine su, zapravo, ilustracija onoga zbog čega ljudi politiku nazivaju "prljavom". Drugi korak koji sam naučio od jednog pametnog čovjeka je da vidim ko mi to govori, a onda da sebi pokušam dati odgovor na pitanje zbog čega to radi? Ne smatram da će SDP biti kažnjen na izborima. Čak šta više, očekujem vrlo dobar rezultat. Prvo, sve veći broj ljudi prepoznaje nadljudske napore koje ulažemo da država funkcioniše u uslovima kada je sebičnom voljom pojedinaca sve blokirano. Čak i u takvim uslovima postižemo zavidne rezultate. Navest ću samo jedan primjer. Mi ćemo na kraju mandata imati preko 100 kilometara izgrađenog autoputa, što je duplo više od onoga što smo zatekli! Samo zamislite koliko bi kilometara autoputa imali da vlast funkcioniše bez blokada. Mi njih nismo blokirali na ovim poslovima punih 15 godina, a oni, bivša vlast, nisu uspjeli napraviti više od 30 kilometara. Slično je u svim oblastima'', odgovorio je Lagumdžija na optužbe.
Govoreći o politici lidera Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Lagumdžija kaže da je Milorad Dodik u jednom trenutku napravio politički zaokret i počeo voditi politiku sa kojom se on osobno ne slaže i koja je po njegovom uvjerenju štetna za BiH, pa i samog Dodika.
''Ipak, on je za takvu politiku bio nagrađen velikim brojem glasova. Čak i tada sam govorio da će vrlo brzo doći vrijeme kada će ceh takve politike, osim što svi osjetimo posljedice zbog političkog zastoja, morati neko i platiti i to u krugu onih koji su je kreirali. Na žalost svih nas u BiH on se nije zaustavio na vrijeme i čini mi se da se vrijeme svođenja političkih računa približava. Ipak, mislim da još uvijek nije kasno da Milorad Dodik povuče poteze kojima će odblokirati određene procese i omogućiti da neka pitanja koja stoje bez odgovora godinama konačno budu riješena. Kada su u pitanju dogovori o zakonskim rješenjima za koje su SDP i SNSD ocijenili da imaju slične ili iste stavove moram istaći njegovu korektnost. Sve sto smo dogovorili obostrano je ispoštovano'', rekao ja Lagumdžija, ističući da je spreman na svaki način pomoći onima koji ne pripadaju najmnogobrojnime narodu u Republici Srpskoj i koji se suočavaju s problemima koje i sam prepoznaje.
Na konstataciju kako se suočava sa sve izraženijim optužbama da zarad svoje pozicije često pravi trule kompromise sa primjerice Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika i da na taj način političari iz RS slabe državu, Lagumdžija je bez ustezanja kazao da su to ''najobičnije gluposti''.
''Ne znam kako da drugačije okarakterišem zlobne pokušaje onih koji smatraju da se politika u BiH treba voditi lažima, intrigama i kontraobavještajnim metodama koje su im izgleda jako bliske. Bio sam optuživan za različite stvari, od državnog udara do kojekakvih budalaština na dnevno-političkoj osnovi koje nisu vrijedne ni spomena. Na kraju se sve završi time da se ispostavi da se radilo o klasičnom Gebelsovskim metodama manipulisanja javnošću. Odgovor na pitanje da li postoji i jedan tzv. truli kompromis, koji je napravljen na štetu države, je da ne postoji. Čak naprotiv.
Ovoga puta je u samom startu jasno da se radi o gluposti koju plasiraju oni koji imaju prilično velike probleme i koji smatraju da će oni biti manji ili da će nestati ako za nešto optuže mene, nekoga drugog iz SDP-a ili stranku u cjelini. Na njihovu žalost, kad otvore oči oni će i dalje biti sa svojim problemima i u istom problemu i žabokrečini iz kojeg šalju kojekakve neistine i laži'', oštar na jeziku je bio ministar vanjskih poslova BiH i lider SDP-a'', naveo je on.
O koalicijama
Nadalje, komentirajući mogućnost da dođe do raspada vladajuće koalicije na državnoj razini Lagumdžija je rekao da će njegova stranka biti dio parlamentarne većine na bilo kojem nivou sve do ''onog trenutka do kojeg sve to zajedno ima smisla i dokle je to u interesu države BiH i svih njenih građana''.
''Državna koalicija, kao i na ostalim nivoima, nažalost, nije ideološka jer je to praktično i nemoguće u sadašnjim postdejtonskim prilikama. Mi smo vrlo kompleksno društvo i neke stvari se naprasno moraju uvažavati sviđale se one nama ili ne. Među tim stvarima su svakako i rezultati na izborima drugih političkih subjekata bez kojih se praktično, zbog različitih kvota i mehanizama u domovima svih parlamentata, ne može formirati vlast. Većina naših partnera nisu naš idealan i prvi izbor, nego jednostavno realnost koju moramo uvažavati. Vjerujem da je slično mišljenje i drugih. SDP niko i nikada nije izbacivao. Za razliku od na primjer SDA i nekih drugih, mi smo svaki put sami odlazili kada nismo uživali podršku parlamentarne većine i građana naše zemlje'', tvrdi lider SDP-a, te dodaje:
''Koalicija na državnoj razini je jaka onoliko koliko bude uspjevala na ekonomskom i euroatlantskom putu i donošenju reformskih zakona kao što je paket koji je privremeno blokirala SDA u Domu naroda. Ukoliko SDA napravi, potpiše i objavi dogovor o novoj BH parlamentarnoj većini, SDP će se o tome očitovati zavisno o sadržaju tog dogovora. Jedini sigurni dio federalne većine do narednih izbora je SDP sa premijerom Nikšićem. Nadam se da će nam se u izvršnoj vlasti pridružiti SBB i dva HDZ-a''.
Lagumdžija je potvrdio da je njegov trenutni odnos sa predsjednikom Saveza za bolju budućnost i ministrom sigurnosti BiH Fahrudinom Radončićem ''konstantan već duže vrijeme kao i sa gospodinom Tihićem''.
''Svaki, istina, na svoj način. Sa Radončićem se teže dogovoriti i dugo traje, ali realizacija zato ide lako i brzo. Sa Tihićem - obrnuto. Pozdravljam razgovore između njih dvojice, naročito ukoliko će i Tihić nakon toga pokazati da može biti dio rješenja prilikom ustavnih i euroatlantskih reformi, a ne samo dio problema što uspješno demonstrira već duže vrijeme. Nadam se da će na izborima stići zaslužna kazna kreatore stalnih blokada i politike "što gore – to bolje". Ako me pitate za komentar susreta Radončić-Tihić, ja smatram da je dobro da političari međusobno komuniciraju i to ne samo oni koji su vlast. U našem društvu predugo traje predodžba koja bi se mogla opisati riječima "ako nisi sa mnom, onda si protiv mene". To je luksuz koji mi u BiH ne možemo sebi priuštiti. Predugo nas ubijaju unutrašnji sukobi i oni su najveća kočnica napretku zemlje. Ja sam u toku ove godine imao niz susreta sa ljudima sa kojima ne mogu reći da sam politički istomišljenik, ali je svaki od tih susreta po mom mišljenju bio obostrano koristan'', ocijenio je Lagumdžija.
Na izborima 2014. godine pojavit će se i Demokratska Fronta (DF) Željka Komšića. Komšićeva specifičnost je u tome što je dugo bio visoki funkcioner SDP-a i da je donio ponajviše glasova toj stranci na proteklim izborima.
Upitan da prokomentira činjenicu da ankete, u odnosu na SDP, daju prednost Željku Komšiću i njegovoj Demokratskoj fronti (DF), Lagumdžija je rekao da je u proteklih nekoliko mjeseci imao priliku vidjeti 5-6 anketa i da su sve različite.
''Iz toga svako može izvući svoj zaključak. Međutim, jedino tačno ispitivanje volje građana ćemo imati u oktobru naredne godine i prirodno mi to u SDP-u s nestrpljenjem očekujemo. Kao i sve ostale, tako će građani i SDP i SDA i DF ili bilo koju stranku i njihove predsjednike cijeniti prema konkretnim djelima i rezultatima koji stoje iza njihovog rada u posljednje 4, 8 ili 18 godina. Međutim, danas značajan broj građana iskazuje tzv. "protest glas", glas koji je rezultat nezadovoljstva u zemlji i podvale pod plaštom fatalističke logike "svi su isti". DF kao nova stranka sigurno privlači dobar broj upravo takvih glasača. Ipak, mislim da će njihov rezultat u znatnoj mjeri odrediti i snaga organizacije koju sada uspostavljaju kao i konkretni ljudi koji će se do tada pojavljivati pored Željka Komšića'', analizirao je Lagumdžija, te na kraju podvukao:
''Glas za njih, kao i za bilo koga, odredit će i konkretni odgovori na pitanje "kako, šta i sa kim uraditi ono što tvrdite da vam je u programu?". I na kraju, svi će morati odgovoriti na pitanje šta su uradili u toku svih ovih godina koliko su bili na državnim ili izvršnim funkcijama, bez obzira ko su i kojoj su stranci danas. Na rezultat će sigurno uticati i njihova koalicija sa SDA i tzv. "nezavisnim poslanicima" u Kantonu Sarajevo ili saradnja sa SDA u blokadi FBiH kroz potezanje vitalnog nacionalnog interesa Bošnjaka u proteklih godinu dana. Uostalom naš cilj nije pobijediti DF nego neke mnogo ozbiljnije igrače koji su prilično štetni po Bosnu i Hercegovinu''.
