Znate li da je velika sličnost između izbora u Bugarskoj i BiH? Magazinović uporedio najvažnije

"Izborne liste su otvorene, kao i kod nas, a da bi se kandidat na osnovu ličnih glasova mogao probiti naprijed na listi mora ispuniti jedan uslov – da osvoji najmanje sedam posto od ukupnog broja glasova koje je lista njegove stranke dobila. To je i dalje dosta manje nego kod nas, pa se može reći da se bugarski glasači više pitaju o sastavu Parlamenta nego glasači u Bosni i Hercegovini", pojašnjava bh. političar.

Poseban komentar dao je za način glasanja, imajući u vidu da je Bugarska uvela brojna moderna rješenja, poput mašina za glasanje.

"Mašine za glasanje su nešto što je za mene vrlo interesantno. Koriste se već neko vrijeme i može se reći da se glasači polako privikavaju. Za razliku od skenera koje mi treba da uvedemo u izborni proces, ovdje se radi o mašinama za glasanje sa ekranima osjetljivim na dodir. Glasači kažu da ih je vrlo jednostavno koristiti i da olakšavaju i ubrzavaju proces. Broj nevažećih glasačkih listića se bitno smanjio od kada se koriste mašine, a njihov broj se mjerio stotinama hiljada.

Naravno, mnogo se i ovdje govorilo o načinima glasanja. Neke stranke su tražile povratak klasičnih glasačkih listića i uklanjanje mašina iz izbornog procesa. Čak su organizovani i protesti protiv prijedloga da se eliminišu mašine za glasanje.

Na kraju, kompromisno rješenje je da građani mogu birati kako će glasati pa na biračkim mjestima imate i mašine za glasanje, ali i klasične glasačke listiće. Ako glasate na mašini, po završetku glasanja dobijete isprintan listić koji ubacujete u kutiju. To je način glasanja na koji su se odlučili Bugari i koji dosta dobro funkcioniše. Na pitanje koliko ljudi bira glasanje na mašinama dobili smo precizan odgovor – 51 posto", rekao je Magazinović za Klix.ba.

Još je dodao, u kontekstu procesa glasanja, da svaki listić mora dobiti pečat člana biračkog odbora prije nego što se ubaci u kutiju.

Kako dalje ističe Magazinović, riješeno je i pitanje glasanja bugarskih građana van svoje zemlje na izborima za Evropski parlament.

"Budući da se istovremeno održavaju i izbori za Evropski parlament nije bilo teško primijetiti da je na biračkim spiskovima za evropske izbore preko 400.000 manje birače nego za nacionalne izbore. Zašto je to tako pojašnjeno je na način da postoji mnogo Bugara koji žive u drugim evropskim državama i po osnovu mjesta prebivališta tamo ostvaruju svoje pravo. To praktično znači da bugarski državljanin koji živi u Njemačkoj može glasati za njemačke kandidate ako se prijavi za tu opciju. Sistem razmjene podataka je takav da jedna osoba ne može glasati u dvije evropske države", navodi on.

O uvođenju nadzora na biračka mjesta, Magazinović je rekao da, dok u BiH tvrde da bi to bilo "narušavanje pravila izbornog procesa", u Bugarskoj nema takvih kritika, te da to "doprinosi smanjenju nepravilnosti na biračkim mjestima".

Za naš portal je Magazinović komentarisao i kampanju pred ove izbore u Bugarskoj.

"Stranke su se sa kampanjom primjetno preselile u online prostor. Dominantno koriste Facebook i Tik-Tok. Ostale mreže slabije. Kažu da se i ovdje političari sjete vjerskih objekata tokom kampanje pa se političari sastaju i slikaju sa vjerskim službenicima, obnavljaju se vjerski objekti i slično", istakao je.

Bh. parlamentarac je prenio i stavove novinara u Bugarskoj o njihovom poslu, to jeste o potencijalnim pritiscima koji su, nažalost, standardni tokom predizborne kompanje u našoj zemlji.

"Novinari, a sreo sam ih dosta i razgovarao sa njima, kažu da niko na njih ne vrši pritisak, da je kampanja dosta blaga i da se inače ne žale na slobodu medija. Ono na šta se svi žale je pravilo slično onom kod nas – da svi učesnici na izborima imaju jednak prostor za predstavljanje. Tako se dešava da velika stranka i ona koja nema šanse da uopšte postane parlamentarna uživa ista prava.

Rezultat toga je da su mediji prepuni ovih drugih, a da velike stranke slabo ili nikako koriste prostor u medijima niti dolaze na sučeljavanja. Novinari se žale na to da lideri velikih stranaka slabo daju intervjue i da uglavnom komuniciraju koristeći predizborne skupove i društvene mreže", pojašanjava Magazinović.

Iako je riječ o državi članici Evropske uniji, ističe da nisu imuni na korupciju, te da ima brojnih sličnosti Bugarske i naše zemlje.

"I ovdje je mnogo korumpiranih političara, onih koji su povezani sa privatnim firmama, onih koji izvlače novac iz domaćeg i evropskog budžeta. Interesantno je da i ovdje ima ljudi koji su na crnoj listi zbog korupcije. Jedan broj sagovornika kaže da za neke od njih to ne predstavlja problem za dalji politički angažman, pa čak ni za glasače koji im daju povjerenje.

Mnogo je sličnosti sa BiH. Slična je i situacija kakva postoji i kod nas sa direktorom televizije kome je davno istekao mandat, ali zbog nemogućnosti dogovora on i dalje obnaša mandat", rekao je Magazinović.

Pojasnio je i kako funkcioniše bugarska Centralna izborna komisija.

"Centralna izborna komisija je sastavljana od predstavnika stranaka. Iako stranke dobijaju mjesta na osnovu izbornog rezultata, predsjednica CIK-a sa ističe da je CIK nezavisno tijelo. Zapravo isto je kao kod nas, samo što u Bugarskoj stranke to rade transparentno i u skladu sa zakonom. Stranke izvještavaju o donacijama koje su dobile, ali ne i o troštenju sredstava. Finansijskim aspektom kampanje se ne bavi CIK nego državna agencija za reviziju", objašnjava bh. političar.

Za kraj, Magazinović je rekao da i u ovoj zemlji postoje stranke s ekstremno desnog političkog spektra.

"Kao i u ostatku evrope radikalni pokreti su vidljivi i prilično jaki. Anti-EU, Anti-NATO, proruski kandidati su prilično glasni. Upravo će ovo opredjeljenje biti ključno za formiranje potencijalne buduće koalicije, tako da je moguće da se na evropskoj i NATO budućnosti Bugarske okupe i oni koji baš i nisu u najboljim odnosima", rekao je Saša Magzainović.