Znate li kakvu zanimljivu priču kriju sarajevski betonski tornjevi?
U vrijeme Drugog svjetskog rata, na lokalitetu nekadašnje Centralne radionice uskotračnih željeznica (Centralwerkstätte), fabričkog kompleksa izgrađenog još u austrougarskom periodu 1882. godine, njemačka vojna uprava je izgradila četiri skloništa tipa Winkel.
Važne lokacije nacističke Njemačke
U Centralnoj radionici uskotračnih željeznica proizvodile su se željezničke šine, lokomotive i vagoni nacističke njemačke vojske, a skloništa su bila izgrađena u cilju zaštite fabričkih radnika, majstora, tehničara i inženjera, koji su bili zaposleni u tome strateškom objektu od izuzetne važnosti za tadašnju nacističku vojnu upravu u Sarajevu.
Naime, zbog velikog broja čestih sabotaža i diverzija koje su izvođene na objektima, postrojenjima, prugama i željezničkim kompozicijama kao i željezničkoj infrastrukturi, ovaj fabrički kompleks bio je od izuzetne važnosti Wehrmachtu.
Ova skloništa su imala nekoliko dobrih karakteristika: izgradnja nadzemnih konstrukcija bila je puno jeftinija od izgradnje podzemnih bunkera, tlocrtni gabariti skloništa, posmatrani iz zraka kao meta bombardovanja, bili su veoma mali, tako da je u vrijeme Drugog svjetskog rata bilo veoma teško osigurati direktne pogotke aviobombama u Winkel skloništa.
Vitka konusna forma vanjskog plašta skloništa, sa zidovima sazidanim sa otklonom ugla od oko osam stepeni u odnosu na vertikalu, onemogućavala je aktiviranje upaljača aviobombe prilikom eventualnog direktnog pogotka bombom iz vazduha.
Bomba bi otklizala sa plašta i aktivirala se prilikom kontakta sa tlom. Eksplozija bombe, u zoni površine tla, zbog debljine zidova omotača skloništa (oko 2 metra kod zidova od nabijenog betona, odnosno oko 1,10 metara kod armiranobetonskih zidova) nije mogla ugroziti sklonište niti ljude u njemu. Dokaz tome je i pokušaj da se sklonište sruši granatom u toku agresije na BiH 1992.-1995. godine.
Konstrukcija je toliko čvrsta da je sa Winkel tornja pala samo fasada.
U vlasništvu Asocijacije radioamatera BiH
U vrijeme Drugog svjetskog rata u Sarajevu su sagrađena četiri Winkel skloništa i to prema nacrtima inženjera Lea Winkela, koji je i patentirao ova skloništa za protivvazdušnu odbranu (za vrijeme Drugog svjetskog rata sagrađeno je oko stotinu tornjeva).
Nakon Drugog svjetskog rata Glavna željeznička radionica dobila je naziv "Željeznička radionica Vaso Miskin Crni". Nakon toga promijenila je još nekoliko imena, a prije rata RO "Vaso Miskin Crni" se osamostaljuje izvan Energoinvesta.
Početkom rata 1992. godine počelo je propadanje i nestajanje ove fabrike. Od četiri skloništa u Sarajevu su ostala samo dva.
Ovo sklonište danas je u vlasništvu Asocijacije radioamatera u BiH. Nažalost unutrašnjost objekta izgleda sablasno, neugledno i oronulo, a šetnja kroz ovo sklonište čini da se osjećate kao jedan od glavnih aktera nekog horor filma.
Iako sklonište ima sedam spratova i jednu podzemnu prostoriju, trenutno se koriste samo prizemne prostorije u koje se skladišti oprema Asocijacije radioamatera u BiH jer drugih prostorija nemaju.
"Ove prostorije su neuslovne da bi se osposobile za rad. Potrebna su velika ulaganja za koja mi nemamo sredstva. Mi smo asocijacija koja živi od svojih članarina i nemamo nikakvih drugih prihoda. Ovdje nema struje, nema vode, nema kanalizacije", kazao je za Klix.ba Mesud Fazlagić, predsjednik Asocijacije radioamatera u BiH i dodao da su planirali da ovo mjesto dograde i potpuno restauriraju, ali budući da je objekat proglašen nacionalnim spomenikom, vanjski dio ne smiju mijenjati, a to im ne odgovara.
Nacionalni spomenik BiH
Osim što se nema dovoljno novca za njegovu obnovu, nijedan građevinski, građevinsko-zanatski i zanatski zahvat ne može biti izveden bez odobrenja Federalnog ministarstva za prostorno uređenje i stručnog nadzora nadležne službe zaštite nasljeđa na nivou FBiH, a sve intervencije moraju biti u skladu sa mjerama zaštite koje su propisane odlukom Кomisije.
"Sprovođenje mjera zaštite, odnosno brigu o njima vrše isključivo nadležne entitetske institucije (u ovom slučaju Vlada Federacije BiH sa nadležnim institucijama: Ministarstvo za prostorno uređenje FBiH, Ministarstvo kulture i sporta FBiH sa Zavodom za zaštitu spomenika FBiH). Dakle, Vlada Federacije BiH dužna je osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika. Upravitelj, vlasnici i drugi korisnici nacionalnog spomenika, dužni su brinuti se o spomeniku pažnjom dobrog domaćina", kazali su nam iz Komisije za nacionalne spomenike.
Iz Asocijacije radioamatera se nadaju da će uskoro riješiti svoj problem i to prodajom objekta firmi kojoj ovo sklonište treba u izvornom stanju.
Drugo Winkel sklonište nalazi se u Kolodvorskoj ulici. Njega nismo mogli posjetiti jer su već duže vrijeme vrata na njemu zavarena.
