Zoran Mateljak: Hutovo blato je trebalo nestati za 35 godina, požarima se to samo ubrzava
Zoran Mateljak, koordinator WWF-a u našoj zemlji, za Klix.ba govori o razmjerama problema i o tome da su požari samo posljedica nedostatka vode u Hutovu blatu, ali i finansijskih sredstava s kojima bi nadležno javno preduzeće moglo djelovati.
"WWF je na Hutovom blatu započeo svoj rad na zaštiti močvara, gdje je još tretirano i Livanjsko polje. Već desetak godina radimo na tom području kako bismo shvatili šta se zaista tu dešava. Uočena je značajna degradacija ekosistema na Hutovu blatu, a nakon niza istraživanja zaključeno je da se sve dešava zbog preusmjeravanja voda za potrebe proizvodnje električne energije Elektroprivredi RS, HZHB-u i HEP-u", kazao nam je u uvodu Mateljak.
WWF je daljnjim istraživanjima došao do saznanja da elektroprivrede izdvajaju značajna sredstva za zaštitu prirode, na ime korištenja voda, međutim vrlo mali dio tih sredstava dolazi tamo gdje se šteta zaista dešava, u ovom slučaju u Hutovo blato.
"Svi požari, ali i drugi nemili događaji su posljedica nemogućnosti da JP Park prirode Hutovo blato radi u svom punom kapacitetu na način kako je to definisano. Osim toga, vlažno stanište, koje je prepoznala i međunarodna konferencija, više nije vlažno, već postaje suho jer jednostavno nema vode. Nedostatak vode potječe razvoj inverzivne vegetacije koja nije primjerena za močvarna područja i zapravo postaje pogodno tlo za ovakav nesretan požar. Ovakvih požara je bilo, a nažalost još će ih biti dok god u Hutovom blatu ima šta gorjeti", pesimističan je Zoran Mateljak.
WWF već duže upozorava nadležne o stanju u našim močvarama, a prognoze za nekad najveći rezervat ptica u regionu su katastrofalne.
"Proučavajući vodni režim Hutova blata, mi smo zaključili da će ono nestati za nekih 35 godina kao močvarni ekosistem. Događaji kao što je ovaj katastrofalni požar samo doprinose ubrzanju tih procesa. Sad to sigurno više nije 35, već mnogo manje godina. Svi ćemo mi brzo doživjeti i svojim očima vidjeti nestanak Hutova blata", kazao je za Klix.ba tešku prognozu Zoran Mateljak.
Sada je još veća odgovornost na izvršnoj vlasti, nevladin sektor je tu da ponudi set rješenja, ali provedba je ipak na javnom sektoru. WWF je već od ranije izradio akcijski plan za revitalizaciju Hutova blata, kao i set rješenja kako to sve isfinansirati. Mateljak kaže da godinama već postoje znatni otpori da se nešto konkretno uradi.
"Što se tiče saniranja posljedica požara teško je govoriti jer se priroda najbolje sanira sama od sebe. Tu ne trebaju neka posebna ulaganja, bar ih mi u WWF-u ne vidimo. Prostor za djelovanje je u revitalizaciji ekosistema, vlažna staništa Hutova blata treba da zaista budu vlažna, da budu močvare i pored svega toga treba uspostaviti jednu djelotvornu lovočuvarsku službu da se ovakvi događaji u budućnosti spriječe ili da bar nemaju ovaj razmjer", kazao je na kraju Zoran Mateljak iz WWF-a.
