Zovko predstavila Stari most u Briselu, došao i SFOR-ovac koji je prvi prešao preko njega nakon obnove
Zovko je na konferenciji govorila o historijskom značenju i strateškoj važnosti baštine pod zaštitom UNESCO-a u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, navodi se.
"Rekonstrukcija Starog mosta prije dvadeset godina simbol je ujedinjenja zemlje", rekao je u Briselu italijanski brigadni general Giuseppe Morabito koji je u vrijeme svečanosti otvaranja Staroga mosta bio šef osiguranja mirovnih snaga SFOR-a.
On je dodao da je Stari most stoljećima bio simbol etničke raznolikosti, međutim kasnije je simbol brutalnosti rata u BiH.
"Rekonstrukcija novog Starog mosta dala je nadu za ispravljanje podjela. Otvaranje obnovljenog mosta bilo je simbol ponovnog ujedinjenja grada. Kao italijanski zamjenik načelnika stožera za operacije NATO SFOR-a, bio sam zadužen za veliku sigurnosnu operaciju, a toga je dana na dužnosti bilo više od tri tisuće vojnika", prisjetio se general.
On je izrazio zadovoljstvo što je bio prvi Italijan koji je prešao obnovljeni most, a također je podsjetio na činjenicu kako je ovaj poseban dan tada bio završen koncertom na kojem su sudjelovale stotine mladih ljudi svih etničkih skupina što je, po njegovom mišljenju, bio jasan pokazatelj da još uvijek ima nade u novim generacijama.
"Sam čin obnove tog spomenika, koji je bio spomenik kulture, ali nije bio spomenik svjetske baštine, sam čin rekonstrukcije i poduhvat koji je UNESCO poduzeo da ustvari njegova obnova bude urađena uz sudjelovanje sve tri vjerske zajednice i sva tri naroda simbol je pomirenja, a ne simbol razdvajanja koji su neki htjeli označiti kao konflikt između civilizacija", rekla je zastupnica Željana Zovko.
Stoga je izrazila zadovoljstvo što je sudjelovala u projektu upisa Staroga mosta u UNESCO dok je bila veleposlanica Bosne i Hercegovine u Parizu.
"Sav taj poduhvat, svu onu pomoć koju sam imala u dokazivanju da je ta obnova pomogla pomirenju u Mostaru i pomogla pomirenju u BiH je pridonijelo da se prizna ta univerzalna vrijednost Starog mosta. Njegova slojevitost i rekonstrukcija dovela je do nalaženja svih povijesnih slojeva koji su pomogli da se dokaže njegova veća univerzalna vrijednost", istaknula je Zovko.
Naglasila je da je Bosna i Hercegovina strateško mjesto za mir i sigurnost Evropske unije i njezinih granica. Na pitanje je li Stari most nakon dvadeset godina zaista simbol pomirenja, Zovko je istaknula da je sve do ljudi i na koji način ga oni gledaju.
"On jeste i on će moći ostati na listi svjetske baštine ukoliko jeste simbol pomirenja. Ukoliko izgubi tu vrijednost on apsolutno nema više nikakav značaj. Njegov značaj, pravi njegov značaj je u toj njegovoj duši, a ona je pomirenje među narodnima i religijama i ustvari pomirenje koje treba poslužiti za sve druge rekonstrukcije u svijetu koji je obilježen ratovima", zaključila je Zovko.
Pročelnik Konzervatorskog odjela u Splitu pri ministarstvu kulture RH Radoslav Buzančić rekao je da je u srednjem vijeku ususret Otomanskim osvajanjima Mostar bio dio linije za obranu Evrope toga vremena, uz Kotor, Herceg Novi, Ilok i Dubrovnik. Također je dodao da je kroz proučavanje otkriveno da se na mjestu Staroga mosta nalazio most i u ranijem vremenu, odnosno drveni, a zatim i viseći most.
Nakon konferencije, predstavljena je i izložba bosanskohercegovačke i hrvatske diplomatkinje pokojne Lidije Topić Bouwen pod nazivom ''Fra Didak Buntić i hercegovački franjevački mučenici''.
Izaslanica u državnom Parlamentu Marina Pendeš, koja se obratila uime čelnika HNS-a BiH Dragana Čovića, dodala je da ovaj događaj slavi život. Istaknula je da je Lidija Topić u jednoj osobi bila sve ono čemu mnogi teže.
Evropska zastupnica Zovko na otvaranju izložbe pozvala je Evropsku uniju da otvori pregovore s BiH, navodeći kako je na tome cilju radila i pokojna Lidija Topić.
Inače, izložba je prikazala opstanak Hrvata u Bosni i Hercegovini s naglaskom na djelo o Didaku Buntiću, hercegovačkom franjevcu i prosvjetitelju koji je za vrijeme Prvog svjetskog rata u Slavoniji i Srijemu osigurao prihvat i smještaj za oko 17.000 hercegovačke djece, te djelo koje prikazuje 66 ubijenih hercegovačkih franjevaca u Širokom Brijegu u jugoslavenskom komunističkom režimu.
Na kraju večeri, u Evropskom su parlamentu u suradnji s renomiranim hercegovačkim vinarima predstavljena i nagrađivana vina iz BiH.
