Studija je bila fokusirana na emisije zagađujućih materija u zrak od novembra 2020. do januara 2021. godine, a nivoi su bili izuzetno visoki.
Hemijskom analizom čestica bit će nabrojani najveći zagađivači i njihove emisije. Istraživanje je rađeno istovremeno u šest gradova u Bosni i Hercegovini: Sarajevu, Tuzli, Zenici, Banjoj Luci, Bosanskom Brodu i Bijeljini.
Dokument je pripremila Švedska agencija za zaštitu životne sredine (SEPA) uz pomoć svog vodećeg partnera na projektu – Švedskog meteorološkog i hidrološkog instituta (SMHI) i istraživačkih instituta iz regiona.
Prema analizi, na osnovu ažuriranih smjernica Svjetske zdravstvene organizacije, dnevne vrijednosti kvaliteta zraka prelazile su propisane granice u 90 posto vremena.
Preliminarni podaci pokazuju da se oko 25 posto štetnih čestica proizvodi sagorijevanjem drva i peleta za potrebe grijanja u odnosu na 20 posto od sagorijevanja uglja za grijanje i vožnju motornih vozila.
Izvori oko 25 posto PM2,5 u zraku u BiH su u zemljama u okruženju, ali i dalje. Pojedinačni događaji kao što su građevinski radovi ili spaljivanje otpada imaju dugotrajan učinak na ljude.
Prema studiji, gradnja utiče na kvalitet vazduha i izloženost ljudi tri mjeseca nakon događaja. Konačni rezultati studije bit će predstavljeni tokom zime i proljeća naredne godine.
Studija je bila jedna od glavnih aktivnosti projekta za poboljšanje kvaliteta zraka u BiH pod nazivom IMPAQ.
Lalatović: Nije ni Feđa Dudić Miloš Obilić, zamislite da sam ja ovo uradio u Sarajevu
