Zvaničnici EU nakon sastanka u Sarajevu: Impresionirani smo rezultatima BiH, ali ovo je samo početak
"Razgovarali smo o narednim koracima koje treba učiniti. Dosadašnji rad dao je vrlo opipljive rezultate, ali ne treba se zavaravati jer ovo je samo početak. Reformska agenda obuhvata četverogodišnji period i usmjerena je na unapređenje socio-ekonomskih prilika za građane BiH, ali i približavanje zemlje EU integracijama", kazala je Ruiz Calavera.
Kao osoba zadužena za proces proširenja uvjeravala je bh. javnost da je Evropska komisija tu da pruži podršku našoj zemlji.
"Izborna je godina, ali ne treba zaboraviti da su reforme ključne. Imali smo dobar početak, dobru prvu fazu, a sada prelazimo na drugu. Nezaposlenost mladih je njena važna komponenta, kao i reforme zdravstva, javne uprave, želimo da vidimo veći fokus na reforme u kontekstu vladavine prava i stvaranja povoljnog okruženja za investicije", poručila je, između ostalog, direktorica za zapadni Balkan pri Generalnoj direkciji Evropske komisije.
Dodala je da je sa čelnicima imala ugodan i konstruktivan sastanak u duhu saradnje i ponovila poziv domaćim vlastima da nastave dobre rezultate.
Šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH, ambasador Lars-Gunnar Wigemark ponovio je da je EU tu da pruži podršku BiH u realizaciji Reformske agende.
"Tu smo sa vama kao partneri. Ima još jako puno posla, ali pozdravljamo dosadašnje rezultate", kazao je.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić rekao je kako je utvrđeno da je do sada provedeno 40 posto mjera koje su planirane ekonomskom reformskom agendom u BiH iako je agenda usvojena za četverogodišnji period. Istakao je kako sve vlade ostaju opredijeljene da provedu mjere koje su definisale, bez obzira na njihovu težinu i činjenicu da će izazvati određena nezadovoljstva unutar BiH.
"Ciljevi su jasni. Kao rezultat se očekuje dalji ekonomski razvoj BiH, mnogo bolje poslovno okruženje, bolji pravni i ekonomski okvir za domaće i strane investitore i u konačnici kreiranje i otvaranje većeg broja novih radnih mjesta. Konstatovali smo da se ekonomska reformska agenda provodi unutar predviđene dinamike", rekao je Zvizdić dodavši kako postoje dobra saradnja i koordiniran pristup svih vlada.
Da je današnji sastanak bio prilika da se sve dosad urađeno rezimira potvrdila je i premijerka RS-a Željka Cvijanović.
"Ostale smo upoznali o onome što je urađeno na nivou Republike Srpske i onda pravimo jedan zbirni izvještaj. Od 74 mjere koje su bile predviđene, mi smo u potpunosti realizirali 38. Njih 35 je u procesu, a samo jednoj mjeri nismo nikako pristupili jer čekamo da određeni procesi stupe na snagu. To je 98,6 posto realizacije i predstavlja izuzetan napredak i cijenim da ćemo u skorijem preiodu završiti i tu jednu tačku", kazala je Cvijanović.
Dodala je da predstoji ogroman posao na racionalizaciji.
"Moramo stvarati bolje uslove za jačanje privrednog sektora, a javna uprava će svakako doživjeti smanjenja, želimo da javna uprava bude na usluzi građanima, da bude racionalnija i efikasnija. Usvojili smo set zakona za sivu ekonomiju. Uvjerena sam da mnogo više ljudi radi nego je to prikazano i imamo prijavljene smanjene osnovice u odnosu na stvarne prihode uposlenika. Time ćemo se baviti u budućnosti. Ja sam zadovoljna svime što smo proveli na nivou RS-a. Ovo je pristojno strukturisan set mjera koje sve zemlje preduzimaju kada krenu u proces strukturisanja javnog sektora", kazala je premijerka RS.
Njen kolega iz FBiH Fadil Novalić izjavio je nakon sastanka kako je "već svima poznato da su vidni pozitivni pomaci u Federaciji BiH".
Premijer FBiH je naglasio da je Vlada FBiH provela trećinu mjera iz akcionog plana te da je svima poznato kako je provođenje reformi u FBiH počelo davati rezultate u pogledu zapošljavanja i smanjenja nezaposlenosti.
Dodao je i da se "vidno primjećuje rast domaćeg bruto prozvoda", a da su to sve indirektne posljedice Reformske agende.
On je objasnio i da su reforme srednjoročnog karaktera te da će se pomaci vidjeti već naredne godine s obzirom na to da će doći do ubrzanja efekata.
Od indirektnih posljedica spomenuo je da su poslodavci na reforme reagovali povećanim prijemom i to zbog optimizma da će zakonodavstvo bit liberalnije.
"Taj njihov optimizam je nagrađen", rekao je Novalić.
Možete li prepoznati koja sarajevska ulica je na fotografiji snimljenoj 1947. godine?
