Izgradnja spomen-obilježja u proteklom periodu izazvala je burne rasprave između političkih struktura u Gradu Sarajevu. Prije svega, rasprave su se odnosile na nekoliko prijedloga o tome šta bi trebalo biti ispisano na spomeniku.
Zvaničnici Naše stranke tražili su da na spomeniku mora biti jasno navedeno ko je ubio građane. S druge strane, predstavnici Naroda i pravde te SDP-a ostali su pri mišljenju da spomenik treba sadržavati isključivo imena ubijenih građana.
Na kraju, Grad Sarajevo je usvojio prvobitni prijedlog teksta čiji je predlagač gradonačelnica Benjamina Karić (SDP).
"Sarajevo zajedno sa svojim građanima jasno i glasno kaže 'Ne u naše ime'. Grad Sarajevo ponovo se uzdigao i prkosno uspravio, odlučno odbacivši kolektivnu odgovornost za nedjela koja su počinili pojedinci", navela je Karić.
"Zauvijek ćemo se, s tugom i poštovanjem, sjećati naših ubijenih sugrađana" - ovako glasi tekst koji je ispisan, a ispisana su imena i prezimena sljedećih osoba:
Bošković (Spasoje) Nevenka, 1933. - 1992.
Bošković (Simo) Marko, 1929. - 1992.
Ćeranić (Mihajlo) Dragomir, 1943. - 1992.
Drašković (Branko) Mileva, 1936. - 1993.
Frankić-Brkljač (Vinko) Ranko, 1952. - 1993.
Jovanović (Vojo) Duško, 1954. - 1993.
Komljenac (Ilija) Marina, 1926. - 1993.
Lavriv (Mihaila) Ana, 1942. - 1993.
Lavriv (Stefan) Vasilj, 1933 - 1993.
Lemez (Neđo) Novka, 1950. - 1992.
Nikolić (Nikola) Ergin, 1966. - 1993.
Radosavljević (Boro) Branislav, 1952 - 1993.
Šteta (Lutvo) Ago, 1942. - 1994.
Vučurović (Dobrivoje) Zoran, 1952. - 1992.
Žuža (Jefto) Stojan, 1933. - 1992.
Podsjetimo, za zločine na Kazanima, na kazne od 10 mjeseci do šest godina zatvora do sada je osuđeno 14 vojnika Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH). Zločin su počinili pripadnici 10. brdske brigade ARBiH pod komandom Mušana Topalovića Cace.
Pronašli smo novogodišnje ukrase po pristupačnim cijenama koji će upotpuniti svačiji dom
