"Ona je važna i u institucionalnom, ali svakako i u simboličnom smislu. Kada je u pitanju institucionalni segment onda govorimo o dvije države koje su susjedi, pripadaju istoj regiji, nalaze se u predvorju Evropske unije, snažno su se opredijelile za evropske integracije i u konačnici dvije države koje su i historijski, višeznačno i konačno i ekonomski izuzetno sadržajno povezane. Jedna drugoj smo jedan od najznačajnijih vanjskotrgovinskih partnera. Puno je različitih segmenata koji govore o izuzetno velikoj važnosti održavanja ove sjednice u toku koje ćemo riješiti dio bilateralnih pitanja koja su se postavljala između dvije države u zadnjih nekoliko ili par desetina godina", naveo je Zvizdić.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH naglasio je da je prije svega važan i drugi, simbolični značaj, a to je da to treba prerasti u jednu vrstu matrice saradnje zemalja koje su prvi susjedi kako bi se sva pitanja preventivno rješavala, sasvim otvoreno razgovaralo o problemima i o otvorenim pitanjima koji bi mogli dugoročno pokrivati strategije zajedničke saradnje ne samo unutar dvije zemlje nego i na trećim tržištima.
"Ona ima izuzetno važan značaj pogotovo u vremenu i momentu u kojem mi živimo. Mislim da će ona imati prije svega pozitivne konsekvence koje će se pokazati u nekom narednom periodu", poručio je Zvizdić.
Rješavanje pitanja naknade za poplavljena područja
Najavio je kako će na zajedničkoj sjednici biti pokrenuta brojna pitanja, međutim kako je za njega ona značajna prije svega zbog dobre poruke koju treba da pošalje regionu, dobre poruke koju treba da pošalje EU, a to je da su vlade država Zapadnog Balkana spremne i sposobne da zajedno sjede, da su spremne na unutrašnje dogovore i da dogovori budu bazirani na obostranim kompromisima.
"Želimo da pošaljemo poruku da ustvari zajednički promišljamo našu budućnost, a ona je u svakom slučaju vezana za EU. To je ono što je ustvari fokus sjednice i to je ono što je po meni najvažnija poruka. Nama u ovoj regiji prije svega treba stabilnost, koja je bazni osnov ekonomskog, političkog, društvenog i socijalnog razvoja i uopće generalne stabilnosti koja će biti istinska i prava poruka za domaće, a pogotovo za strane investitore", naglasio je Zvizdić.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH otkrio je kako će biti otvoren niz pitanja kao i da će biti potpisani protokoli vezani za zajedničko nastojanje da se međusobno pomogne u traženju nestalih, protokoli u oblasti telekomunikacija i zajedničkoj saradnji u zaštiti kulturno-historijskog naslijeđa, o upravljanju čvrstim otpadom u slivu rijeke Drine, protokol o zaštiti okoliša...
"Na dnevnom redu naći će se i brojna druga pitanja koja su se u posljednje vrijeme pojavila ili postala dominantna u našim odnosima. Svakako će tu biti pitanje plaćanja, odnosno naknade za poplavljena područja za četiri općine na strani BiH. Nastojat ćemo da postignemo sporazum kojim ćemo u određenom periodu riješiti to pitanje. I sva druga pitanja će biti i dominantno vezana za razvoj ekonomskih odnosa, povećanje vanjskotrgovinskog obima, uklanjanje svih postojećih nevidljivih carinskih barijera, daljnju liberalizaciju i slobodu kretanja roba, ljudi i kapitala i za memorandum kojim ćemo obnoviti sadržajnost memoranduma, a on je vezan za dobru i kvalitetnu saradnju na svim koracima i u svim procesima koji su vezani za napredak BiH ka evropskim integracijama", istakao je Zvizdić.
Ovakve sjednice, navodi Zvizdić, trebaju postati praksa, biti matrica saradnje zemalja u regionu. Najavio je da se planiraju slične sjednice održati i sa Vladom Crne Gore, a poslije izbora i sa Vladom Republike Hrvatske poslije izbora. S obzirom da BiH ima određeni broj otvorenih pitanja sa Hrvatskom oni će biti razmotreni, kao i mogućnosti daljeg razvoja dobrosusjedske, ekonomske i svake druge saradnje.
"Sa područja Zapadnog Balkana je vrijeme da ka Evropi idu pozitivne poruke i signali koji govore o spremnosti saradnje, o prevazilaženju problema, novoj vrsti i političkog i ekonomskog dijaloga koji će obezbijediti ubrzanu dinamiku našeg puta ka EU, bosanskohercegovačkog opredjeljenja da idemo ka članstvu u NATO-u i konačno ono što je najvažnije da ćemo se ponovno vratiti u fokus interesovanja Evrope. Ali, nikako kao region iz kojeg stalno dolaze određeni signali koji govore o problemima u njemu, nego signali koji će značiti punu spremnost da ovaj put na bazi jednog potpunog međusobnog uvažavanja, razumijevanja i konsenzusa pravimo iskorake u dinamici koju smo zacrtali. To je kako bismo konačno dobili kandidacijski status, Srbija brzo otvorila prva poglavlja, Crna Gora nastavila sa otvaranjem novih poglavlja i kako bismo svi bili prihvaćeni od EU kao važni, ne samo potencijalni, nego istinski kandidati i da postanemo dio te velike evropske familije", naglasio je Zvizdić.
Poruka srbijanskom premijeru
Zanimalo nas je kakvu poruku predsjedavajući Vijeća ministara BiH šalje svom srbijanskom kolegi Aleksandru Vučiću uoči dolaska u Sarajevo
"Premijer Vučić je premijer našeg prvog susjeda, on je čovjek koji je u svim svojim posljednjim istupima na vrlo pozitivan i konstruktivan način govorio o saradnji BiH i Republike Srbije, posebno o saradnji između Bošnjaka i Srba na ovim područjima. Premijer Vučić u principu nikada u ovome periodu od kako sam predsjedavajući Vijeća ministara BiH nije na bilo koji način u bilo kojoj svojoj izjavi derogirao teritorijalni integritet i pravni subjektivitet i međunarodnopravni subjektivitet BiH", ističe Zvizdić.
Srbijanski premijer, ocijenio je Zvizdić, "izražava volju i spremnost da se naša saradnja posebno u oblasti ekonomije podigne na jedan veći nivo, a logično je da takvu saradnju prati i kvalitetna saradnja u oblasti i politike i kulture, obrazovanja i svih drugih djelatnosti".
"Vučić ovdje dolazi kao premijer našeg prvog susjeda i u tom smislu biće dočekan sa svim počastima koje sljeduju jednoj tako važnoj političkoj funkciji koju obnaša, kao i naravno i kompletan njegov kabinet, dakle sve druge ministre u Vladi Republike Srbije", poručio je Zvizdić.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH osvrnuo se i na 11. novembar kada će u Srebrenici biti održana investiciono-razvojna konferencija.
"Ne znam tačan protokol, odnosno sve detalje za 11. novembar. Mi smo potvrdili dolazak na investicijsku konferenciju koja je izuzetno važna, posebno zato što se radi o Srebrenici i zbog činjenice da je načelnik Srebrenice zajedno sa svojim timom ustvari definirao oblasti i projekte koji su interesantni Srebrenici, koji mogu pomoći njenu obnovu i na neki način obezbijediti njen daljnji razvoj. To se posebno odnosi na mogućnosti stavljanja njenih prirodnih potencijala, kao što je banja Guber, u funkciju razvoja općine, zapošljavanja njenih stanovnika i konačno naravno neke vrste istinskoga razumijevanja unutar građana i pripadnika naroda koji žive u Srebrenici", ocijenio je Zvizdić.
Infrastrukturni projekti kao razvojna šansa
Naglasio je kako ocjenjuje da će svi koji će prisustvovati konferenciji u Srebrenici imati isti stav i isto razmišljanje "da uistinu moramo iznaći modele da se pomogne Srebrenici posebno u oblasti razvoja infrastrukture, komunalne i društvene od izgradnje obdaništa, ambulanti, škola, bolnica, kulturnih i sportskih objekata, vodoopskrbnog sustava, saobraćajne mreže".
"Spreman sam predložiti da i Vijeće ministara BiH prilikom izrade budžeta za narednu godinu odvoji određeni iznos sredstava kojim bi pomogli takve projekte koji će biti definisani na toj investicijskoj konferenciji. Sama činjenica da ćemo se poslije 11. jula ponovno sresti u Srebrenici, da ćemo vjerovatno imati priliku da zajedno Vučić i ja posjetimo mezarje u Potočarima i poklonimo se žrtvama genocida koji je izvršen nad Bošnjacima u Srebrenici. To će istovremeno biti prilika da pošaljemo istinske poruke da Srebrenica treba da bude simbol obnove i povjerenja i suživota i pomirenja u BiH. Po meni to je jednako važno kao i sami ciljevi održavanja konferencije", smatra Zvizdić.
Istakao je kako podržava bilo koju inicijativu koja znači kvalitetnije transportno i energetsko povezivanje regije, jer ako uspijemo, ocijenio je Zvizdić, u "jednom dosta kondenzovanom vremenskom periodu, nekih pet do deset godina izgraditi predviđenu i projektovanu saobraćajnu mrežu koja bi značajnije povezala Zapadni Balkan ne samo u smislu cestovne nego i željezničke mreže onda će se omogućiti značajniji dotok i roba i ljudi i kapitala".
"Zasigurno ćemo povećati privlačnost i atraktivnost potencijala kojim raspolažemo i u tom smislu ekonomije naših zemalja, sada govorimo o mediteranskoj liniji, to znači vezu između Italije, Slovenije, Hrvatske, BiH, Crne Gore, Albanije i Grčke ćemo podići na jedan veći stepen. Naravno da podržavam željezničko povezivanje između Čapljine i Nikšića, između BiH i Crne Gore, kao što podržavam i izgradnju željezničke pruge na relaciji Beograd - Sarajevo. Generalno sve ono što se u budućnosti, odnosno u narednih pet do deset godina bude dešavalo u oblasti transportne infrastrukture ili energetskog povezivanja regije u smislu električne energije i gasnog snabdijevanja će podići i konkurentnost i komparativne prednosti ove regije na jedan veći nivo", ocjena je predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH.
To će, smatra Zvizdić, osigurati "da postanemo atraktivni za ozbiljne investitore koji mogu biti integratori na području Zapadnog Balkana".
Zaključuje da u tom cilju sve zemlje Zapadnog Balkana moraju kvalitetnije sarađivati, jedni drugima biti prijatelji i podrška u realizaciji onih projekata koji će donijeti dobru i ekonomsku korist kompletnoj regiji.
"Naravno, mi se ne možemo, niti se želimo miješati u odluke susjednih zemalja koje transportne pravce će izabrati kao prioritetnije i na koji način će to graditi, a između ostalih i u vezi sa odlukom Republike Hrvatske da li će i u kojem momentu graditi Pelješki most ili uopće brze ili autoceste prema Dubrovniku. Ali, želimo kazati da unutar takvih regionalnih projekata BiH ne smije biti zaobiđena. To ne bi bila dobra poruka niti u političkom niti u smislu razvoja kompletne regije i tretiranja regije kao one na koju će se potencijalno proširiti EU", istakao je Zvizdić.
BiH je pod sankcijama
Otkrio je kako vlasti BiH "ozbiljno rade na izradi projektno - tehničke dokumentacije za Jadransko - jonski autoput". Ocijenio je da svi ekonomski, teritorijalni i prostorni i svi drugi parametri idu u prilog prijedloga BiH da Jadransko - jonski autoput prolazi i kroz BiH.
"Vidjet ćemo na narednim konferencijama i samitima i susretima zemalja Zapadnog Balkana u kojem pravcu će ići i taj i svi drugi projekti. Uglavnom od naše ideje, namjere da izgradimo i dio Jadransko-jonskog autoputa mi svakako nećemo odustati. On znači mogućnost da stavimo potencijale jedne trećine BiH u funkciju njenog ekonomskog razvoja, a to je nešto što je zasigurno važan argument za nas i mislim da je to bitan argument koji bi trebali da uvažavaju naši susjedi, a svakako i EU koja će u konačnici odlučivati o takvom projektu", naglasio je Zvizdić.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH rekao je kako će "BiH biti pod sankcijama te da će biti kažnjena" zbog neispunjavanja obaveza koje se odnose na Energetsku strategiju.
"Želim to vrlo jasno da kažem: BiH se već sada nalazi pod jednom vrstom takozvane tihe sankcije koja je temporalno vezana za period od dodatne godine koju smo dobili da pokušamo riješiti ono što smo bili obavezni da uradimo u posljednjih pet - šest godina. Još od 2009. godine, od drugoga energetskoga paketa kada smo bili obavezni da prilagodimo naš regulatorni okvir, našu legislativu sa takvim smjernicama nismo uradili ništa. Uslijedio je treći energetski paket, a da mi prethodno nismo ništa uradili. Nismo završili ni obaveze iz trećeg energetskog paketa, a želimo da budemo dio energetske zajednice. Želimo da budemo dio uvezanog energetskog prostora i konačno želimo da budemo u prilici da povlačimo fondove i da nam Evropa pomogne da realiziramo ozbiljne projekte iz oblasti energetike, a istovremeno u posljednjih pet - šest nismo ništa dali zauzvrat", naglasio je Zvizdić.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH poručio je da "ako želimo da budemo dio energetske zajednice, da povlačimo fondove, da nas Evropa tretira kao dio integralne teritorije u energetskom smislu moramo prevazići postojeće zastoje".
"Entiteti, posebno Republika Srpska se ne mogu i ne smiju više ponašati kao ostrva unutar energetskog prostora Zapadnog Balkana i jugoistočne Evrope. Nemoguće je u sferi opće globalizacije, ali i one u tom segmentu, predstavljati nekakvu zasebnu cjelinu. Jednostavno moramo ispuniti određene uvjete, usvojiti energetsku politiku, energetsku strategiju i ići na usvajanje pojedinačnih zakona poštujući nadležnosti unutar BiH. Upravo ova činjenica da želimo da poštujemo nadležnosti jeste ustvari poruka sa nivoa Vijeća ministara BiH da oslobodimo energiju, uklonimo strahove i da idemo ka usvajanju regulatornog okvira kojim ćemo definirati i pitanje gasa, regulatora, električne mreže i svega onoga što od nas očekuje Energetska zajednica", zaključak je Zvizdića.
Bez upuštanja u davanje ocjene izvještaju
Naveo je kako smatra da postoje neke pozitivne naznake da će to biti urađeno, da će BiH biti u prilici već iduće godine da kandiduje projekte, i da neće više biti pod bilo kakvim sankcijama. Ocijenio je da će se nastaviti realizirati izgradnja 400 kilovoltnog dalekovoda, te da je BiH dio njega."On se već realizira na području Republike Srbije i Republike Crne Gore, tako da mi nećemo biti izbačeni iz tog projekta. Moja jasna poruka jeste da moramo u toj oblasti biti mnogo, mnogo ozbiljniji u protivnom mogu uslijediti zaista sankcije koje će biti dosta bolne za taj sektor, dosta bolne za čitavu BiH, i posebno bolne za entitete koji u ovome trenutku provode jednu vrstu opstrukcije prema namjerama koje imamo na nivou BiH", poručio je predsjedavajući Vijeća ministara BiH.
Istakao je da "neće sebi dozvoliti taj luksuz da daje ocjenu izvještaja Evropske komisije o napretku BiH kao neki drugi političari u BiH koji su mu već izrekli ocjenu, a da nisu ga ni pročitali".
"Zbog toga ću ja ostati na razini onoga što su javno izrekli predstavnici EU, Evropske komisije i ljudi koji su učestvovali u izradi takvog izvještaja i koji su upoznati sa njegovim detaljima i koji su jasno i nedvosmisleno kazali da će izvještaj o napretku BiH za ovu godinu biti bolji nego ikada. On će biti vrlo pozitivan i ustvari na neki način predstavljati momenat kojim su prepoznati naši napori koji su uloženi na putu evropskih integracija u posljednjih šest mjeseci, ali istovremeno dati i vrlo jasne smjernice šta bi trebalo uraditi u nekom narednom periodu", istakao je Zvizdić.
Namjera BiH je, naveo je Zvizdić, da ubrzano ide ka EU, "da prihvatamo pravnu stečevinu i direktive EU i da jačamo naš legislativni okvir".
"Ono što je važno u vezi sa izvještajem o napretku, osim te činjenice da će on biti praktično pozitivniji i kvalitetniji, bolji nego ikada do sada, on ipak, predstavlja jednu osnovu, odnosno jednu vrstu orjentira ili repera prema kojem će se u stvari i ovlaštena tijela EU ponašati u svim daljnjim zahtjevima i u svim daljnjim potezima i aktivnostima koje će vlasti BiH provoditi na putu ka EU. To podrazumijeva od naše namjere da podnesemo aplikaciju i naše namjere da idemo u daljnju realizaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju", naglasio je Zvizdić.
Prilagodba SSP-a
Istakao je kako je Vijeće za vanjske poslove EU na svom posljednjem sastanku na neki način kao uvjet za podnošenje aplikacije za članstvo BiH u EU postavilo pitanje prilagodbe SSP-a u vezi sa pristupom Hrvatske EU te da je Predsjedništvo BiH zbog toga jednim zaključkom naložilo Vijeću ministara BiH da "redefiniramo našu pregovaračku poziciju koja će rezultirati činjenicom da prilagodba neće biti uvjet, odnosno da ćemo uspješno dovršiti taj uvjet za podnošenje aplikacije". Istovremeno ti pregovori, navodi Zvizdić, će biti vođeni u pravcu i konkretizovani onim rješenjima koja će biti na obostrano zadovoljstvo i EU i BiH.
"Već smo krenuli s određenim aktivnostima u tom pravcu, a dobra prilika da se istinski vode pravi razgovori će biti i zasjedanje Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje čije članove čine predstavnici EU i Evropske komisije sa jedne i predstavnici Vijeća ministara BiH sa druge strane", navodi Zvizdić.
Vjerovatno će to ispred EU biti Federica Mogherini, visoka predstavnica EU za vanjsku i sigurnosnu politiku, Johannes Hahn, evropski komesar za susjedsku politiku, a u ime BiH Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Vjekoslav Bevanda ministar finansija i trezora BiH, Zvizdić kao predsjedavajući Vijeća ministara BiH zajedno sa ministrom vanjskih poslova Igorom Crnatkom.
"To će biti prilika da na neki način već tada definiramo smjernice po tom pitanju i da napravimo dinamički plan ili hologram kako ćemo to riješiti", naveo je Zvizdić.
Istakao je kako je još uvijek ubijeđen da BiH do kraja godine može podnijeti kredibilnu aplikaciju za članstvo u EU, iako, navodi Zvizdić da je uvijek govorio da će to biti kraj ove ili početak naredne godine.
"Da li će to biti decembar ove ili januar ili februar naredne godine sada to više nije bitno. Važno je da mi uistinu kredibilno realizirano reforme koje su predviđene ekonomskom reformskom agendom. Tu imamo malo brže provođenje reforme od Vlade FBiH u odnosu na Vladu RS-a. Posebno će biti važno usvajanje zakona o radu na nivou RS-a, ali što se tiče reformske agende moći ćemo pokazati ozbiljan i kredibilan napredak. Započet ćemo i do kraja godine realizirati i prilagodbu SSP-a, tako da će to biti neka dva ključna uvjeta za koja ćemo moći kazati da smo ih ispunili, uz i dalje postojanje vrlo ozbiljne, barem na nivou Vijeća ministara BiH, političke volje, spremnosti na zajedničko dogovaranje. Spremni smo na dijalog na dolaženje rješenja putem međusobnog uvažavanja i konsenzusa", poručio je Zvizdić.
Priča o referendumu bespotrebna avantura
Ocijenio je da je moguće da sjenu na takve aktivnosti baca još uvijek prisutna priča o referendumu u bh. entitetu RS.
"I ovaj put koristim priliku da pozovem one koji odlučuju o tome da se ne ulazi u takvu vrstu bespotrebne avanture kada svi znamo da su otvoreni svi potrebni procesi u okviru struktuiranoga dijaloga. Pozivam i predlažem da se umjesto politike time bavi struka i da mi svi iz politike počnemo poštovati stavove struke koji to znaju najbolje. Svi želimo i idemo ka jednom cilju, a to je da imamo u političkom smislu neovisno, profesionalno sudstvo i pravosuđe", naglasio je Zvizdić.
Predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH pitali smo da li je urađena analiza, te koliko bi povećanje akciza na putarinu i gorivo te duhan donijelo koristi za budžete, a s druge strane koliko će takva odluka utjecati na životni standard građana zbog mogućih lančanih poskupljenja.
"Dozvolit ćete mi par rečenica jer moramo ovo da razjasnimo obzirom da je u medijima bilo dosta suprotstavljenih stavova o tom pitanju. Prije svega da razjasnim oko onoga što je vezano za ekonomsku reformsku agendu. Tamo vrlo jasno piše da će Vijeće ministara, odnosno BiH ući u eventualno povećanje akciza na duhan i alkohol onda kada vlade entiteta u saradnji sa Svejtskom bankom kreiraju, definiraju i utvrde svoje strategije i akcione planove reforme zdravstva. Dakle, mi u ovom trenutku čekamo vlade entiteta da to urade da bi krenuli u analizu i eventualno povećanje akciza na duhan i alkohol", naveo je Zvizdić.
Što se tiče akciza na naftu i naftne derivate, rekao je Zvizdić, za koje je i prijedlog entitetskih vlada da se povećaju po 10 feninga po litru te analize se rade.
"One su u završnoj fazi na nivou Uprave za indirektno oporezivanje i Upravnog odbora UIO BiH. Mi ćemo u tom smislu biti spremni da idemo na povećanje akciza, ali uz vrlo jasan uvjet, a to je da ta sredstva neće moći ići u budžete vlada entiteta, neće moći biti korištena za bilo kakvu javnu potrošnju ili za bilo koju namjenu osim isključivo za nastavak izgradnje autoputa", upozorio je Zvizdić.
Ne dolazi u obzir ugrožavanje currency boarda
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH istakao je kako se u javnosti pojavila i jedna pogrešna informacija da je sa nivoa Vijeća ministara BiH pokrenuta inicijativa za formiranje banke za obnovu i razvoj BiH.
"To naravno nije tačno. Tu ideju sam iznio u svom ekspozeu i sasvim sam siguran da će doći vrijeme kada ćemo svi razumjeti da bi postojanje i takve banke bilo vrlo značajno za ekonomski i privredni razvoj BiH. U ovom trenutku mi razmišljamo o pokretanju i etabliranju fonda za ekonomski razvoj i poduzetništvo čija bi ključna svrha bila da riješimo osnovni makroekonomski program koji imamo u BiH, a to je pitanje nezaposlenosti, otvaranje novih radnih mjesta, stavljanje u funkciju naših ključnih resora, naših ključnih privrednih grana ili ključnih strategijskih oblasti kao što su energetika, poljoprivreda, prehrambena, prerađivačka industrija i turizam. Ovaj fond bi kao svoj startni kapital koristio manji dio sredstava, viška deviznih rezervi Centralne banke BiH uz naravno potpuni respekt, očuvanje i zaštitu "currency boarda". Mi naravno respektujemo valutni odbor i sve ono što je urađeno u smislu unutarnje stabilizacije BiH", rekao je Zvizdić.
Stoga, istakao je, "preuzimanje sredstava koje bi na bilo koji način poremetilo 'currency board' ne dolazi u obzir".
To bi, navodi, bio manji dio sredstava uključujući naravno i ponudu drugih međunarodnih finansijskih institucija kao što je Svjetska banka ili EBRD da učestvuju u osnivanju i stvaranju prvog finansijskog kapitala takvog fonda.
"Njegovo rukovodstvo bi bilo potpuno depolitizirano. Sva sredstva bi taj fond usmjeravao isključivo putem komercijalnih banaka koje mogu procijeniti validnost ponuđenih projekata. Pristup tim sredstvima ne bi mogle imati vlade niti bilo koje javno preduzeće i sredstva bi bila korištena isključivo za razvoj malih i srednjih preduzeća, za razvoj projekata u oblasti poljoprivrede, uopće za pokretanje privatnog sektora kao jednog od ključnih uvjeta ukupnog razvoja s tim da bi ova sredstva bila ponuđena po kamatama koje ne bi prelazile 2,5 ili tri posto. Važno nam je da naši poduzetnici i oni koji već imaju svoje biznise ili oni koji žele da pokrenu biznise, posebno ako govorimo o mladim poduzetnicima mogu brzo i efikasno doći do kvalitetnih finansijskih sredstava. Ona koja nisu opterećena velikim kamatama, koji će imati grace periode, duge rokove otplate i pokrenuti biznise i otvarati nova radna mjesta i riješiti osnovni problem koji imamo u BiH, a to je pitanje nezaposlenosti", naglasio je Zvizdić.
- Nastavak saradnje sa Turskom -
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH osvrnuo se i na buduću saradnju Bosne i Hercegovine i Republike Turske nakon jučer održanih izbora.
Naglasio je kako ga je Nihat Zeybekci, ministar ekonomije Turske, koji je bio u BiH prije desetak dana, zajedno s kompletnim Vijećem ministara BiH pozvao u zvaničnu posjetu Turskoj.
"S njim smo razgovarali o aneksu našeg trgovinskog sporazuma kojim bi bilo ugrađeno da se bez vremenskog ograničenja omogući izvoz mesa i nekih drugih proizvoda iz BiH u Tursku. Naša dalja saradnja s Turskom će ostati bazirana na istim osnovama kao što je to bila i do sada. Turska je ekonomski snažno razvijena država pozicionirana na 16. ili 17. kao ekonomija svijeta. Turska je uvijek podržavala BiH na njenom putu ka evropskim integracijama, a kao istaknuta članica NATO-a pripada klubu prijatelja koji snažno zagovara i aktivaciju MAP-a i članstva BiH u NATO-u i otvara nam brojne trgovačke mogućnosti", istakao je Zvizdić.
Turska je, naveo je Zvizdić, jedan od važnih trgovinskih partnera BiH.
"Nikada, pogotovo u modernoj istoriji BiH, na bilo koji način Turska nije ugrozila suverenitet i teritorijalni integritet, međunarodnopravni subjektivitet BiH nego je uvijek bila istinski prijatelj BiH i stavila se na stranu istinske podrške kompletnoj BiH i svim narodima i građanima u BiH. I dalje očekujem da u njoj imamo osim države sa kojom imamo vrlo značajne i historijske, i druge odnose, da u njoj imamo državu u kojoj ćemo osigurati kvalitetnog trgovinskog partnera i podršku za ključne ciljeve našeg razvoja, i ključne ciljeve koje smo mi zacrtali u narednom periodu, a to je približavanje EU i dalje približavanje NATO-u u cilju ekonomskog razvoja BiH", poručio je Zvizdić.
