Zvizdić i Izetbegović pisali zvaničnicima EU, Vijeća Evrope i SAD-a: Morate reagovati zbog Dodika
Isto pismo su poslali predsjedniku Evropskog parlamenta Davidu Sassoliju, predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen, visokom komesaru EU za vanjsku politiku i sigurnost Josepu Borrellu, predsjedniku Evropskog vijeća Charlesu Michelu i članovima Vijeća, predsjednicima Zastupničkog doma i Senata u Kongresu SAD-a, Nency Pelosi i Joshepu Leahyju, svim europarlamentarcima, ministrima vanjskih poslova država EU te ostalim relevantnim predstavnicima institucija EU, Vijeća Evrope i SAD-a.
Zvizdić i Izetbegović u pismu upozoravaju na aktuelnu situaciju u BiH i mogućnost eskalacije tenzija koje pravi Milorad Dodik i politika koju vode političari iz RS-a. Podsjetili su na ne tako davna ratna dešavanja, te na sve ono što je uslijedilo nakon potpisivanja mira.
"Možemo sa sigurnošću reći da bi BiH danas bila dosta stabilnija i uspješnija država da nije bilo djelovanja političke stranke SNSD predvođene Miloradom Dodikom. U posljednjih 15 godina, ispočetka skromno, a vremenom sve otvorenije i drskije, ovaj političar i njegovi saradnici su kočili napredak zemlje na njenom euroatlantskom putu i činili sve da zadrže aparthejd u odnosu na Hrvate i Bošnjake u RS-u", navodi se u pismu.
Izetbegović i Zvizdić podsjećaju da je u zvaničnim dokumentima s Kongresa iz 2015. godine SNSD kao svoj strateški cilj naveo otcjepljenje entiteta RS od BiH, odnosno dovršetak Karadžićevih i Mladićevih ciljeva političkim sredstvima.
"U tu svrhu su intenzivirali antidejtonske aktivnosti, kreirali stalne krize i blokade u funkcionisanju države i njenih institucija te drsko provocirali prodržavne političke snage i predstavnike međunarodne zajednice u BiH. Jedna u nizu provokacija bila su i odlikovanja koje je Narodna skupština RS prije ravno pet godina dodijelila ratnim zločincima presuđenim pred Haškim tribunalom za zločin genocida u Srebrenici i druge ratne zločine Radovanu Karadžiću, Momčilu Krajišniku i Biljani Plavšić", pojašnjava se.
U tom kontekstu objašnjavaju i posljednju odluku bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka, koji je, koristeći Bonsku ovlast, proglasio dopunu Krivičnog zakona BiH kojom je zabranio slavljenje zločina i zločinaca i negiranje genocida.
"Na ovu odluku je uslijedila reakcija vlasti u entitetu RS, predvođenu SNSD-om Milorada Dodika, koja je izazvala najtežu krizu u zemlji od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, koja bi, ukoliko se hitno ne reaguje, mogla rezultirati nesagledivim posljedicama", upozoravaju Izetbegović i Zvizdić.
Govoreći o Dodikovoj ideji "vraćanja nadležnosti entitetima" u pismu navode da je to eufemizam za protivustavno stavljanje van snage zakona države BiH na prostoru entiteta RS i formiranje paradržavnih institucija u tom bosanskohercegovačkom entitetu.
"Parlamentarne stranke koje čine tijesnu većinu u Narodnoj skupštini RS-a, a koje su okupljene oko politike SNSD-a i predsjednika te stranke Milorada Dodika, u proceduru u entitetskom parlamentu, koji nema nadležnost za to, uputili su zakone kojima pokušavaju na neustavan način van snage staviti zakone koje je usvojila Parlamentarna skupština BiH te zabraniti djelovanje Oružanih snaga BiH, SIPA-e, OSA-e, UIO-a BiH i niza drugih institucija države BiH na prostoru tog bosanskohercegovačkog entiteta. To je, prema domaćem i međunarodnom pravu, očigledan napad na ustavni poredak suverene i međunarodno priznate države BiH", navodi se u pismu.
Čelnici oba doma Parlamentarne skupštine BiH su ukazali na činjenicu da su svi državni zakoni i institucije koje su nastale na temelju tih zakona utemeljeni na Dejtonskom sporazumu i Ustavu BiH, čime je predviđena mogućnost preuzimanja nadležnosti od entiteta te da su ti zakoni usvojeni konsenzusom svih parlamentarnih stranaka, među kojima je bio i SNSD.
"Osnovni princip pravne hijerarhije koji važi u svim demokratskim državama je da niži nivoi vlasti i njihovi parlamenti ne mogu mijenjati ili stavljati van snage važeće državne zakone", dodaje se.
Izetbegović i Zvizdić podsjećaju da su EU i SAD među potpisnicima Dejtonskog sporazuma i da imaju obavezu reagovati u slučaju kršenja njegovih odredbi te da se očekuju konkretne aktivnosti koje bi potvrdile podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH.
