Zvizdić nakon sastanka u Berlinu: Granice BiH su međunarodno priznate i nepromjenljive

U Berlinu ste pozvali na poštivanje međunarodnog prava, evropskih načela i demokratskih standarda. Mogu li se istupi političara iz Srbije protumačiti zapravo kao protivljenje tim principima?

Da, pozvao sam, argumentirano i činjenično, na poštivanje međunarodnih pravnih standarda, evropskog načela o nepovredivosti međunarodno priznatih granica, na opasnost ideje o etničkoj razmjeni teritorija ili crtanja bilo kakvih novih granica, te na dalje aktivnosti na putu evropskih integracija, kao i na potrebu očuvanja mira, stabilnosti i jačanja regionalnih odnosa.

Ali to nisam uradio samo ja, to isto ili slično su uradile i moje kolege iz npr. Crne Gore i Sjeverne Makedonije.

Dakle, na potrebu prihvatanja evropskih standarda i na demokratizaciju naših društava smo pozvali svi koji to iskreno mislimo i želimo, bez “skrivenih namjera” i “figa u džepu”, posebno kada je riječ o međusobnom uvažavanju, poštivanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta i unapređenja regionalne saradnje na bazi istinitih historijskih činjenica.

Ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić ocijenio je da ste u Berlinu zastupali samo Bošnjake. Da li je ovo direktno miješanje u unutrašnje poslove BiH i kako komentarišete ovakve navode?

Miješanje u unutrašnje stvari BiH, ali i drugih zemalja u našem regionu, je postao omiljeni sport Ivice Dačića. Efekat takvog djelovanja je destruktivan i jedini produkt jesu potpuno nepotrebne nove tenzije.

Kao što je kompletna javnost već upoznata, ja sam za razliku od Dačića, dobio poziv od organizatora konferencije, kancelarke Merkel i predsjednika Macrona, i to kao predsjedavajući Vijeća ministara BiH; u toj funkciji sam i nastupio, i vrlo argumentovano branio suverenitet, integritet i međunarodnopravni subjektivitet, kao i ukupne integracijske i ekonomske interese BiH, posebno od evidentnih opasnosti koje sa sobom nose stare/nove ideje etničke razmjene teritorija i crtanja novih granica. Šta generalno o tome misli Ivica Dačić, koga organizatori nisu pozvali u Berlin, a ni Vučić ga nije poveo, je potpuno nevažno.

Imali ste direktnu priliku čuti stavove Angele Merkel i Emmanuela Macrona o stanju u regionu. Koje su stavove šefovi evropskih zemalja iznijeli kada je riječ o prekrajanju granica na Zapadnom Balkanu i kako je na njih reagovala delegacija Srbije?

Arhitektura granica na Zapadnom Balkanu je završena, granice su međunarodno priznate i nepovredive. To je stav lidera EU, to je i ključno načelo Evropske unije i čitavog demokratskog svijeta, i bilo kakve hegemonističke ideje suprotne takvom standardu međunarodnog prava su neprihvatljive, neće biti podržane, njihovi promotori će ostati usamljeni i takve namjere, ako još uvijek žive u planovima pojedinaca, grupa ili pojedinih partija, sasvim sigurno neće biti realizirane.

Evropi i Zapadnom Balkanu su potrebni mir, stabilnost, međusobno uvažavanje, vladavina prava, ekonomski razvoj, tehnološki napredak, kreiranje društva znanja, medjuvjerska tolerancija, kukturno prožimanje i život jednih sa drugima, a ne etničke razmjene teritorija ili diskriminatorske tendencije.

Zbog toga je neophodno da se okončaju viševjekovni balkanski mitovi, pokušaji dominacije, hegemonizacije i tjeranja naroda da žive u jednonacionalnim torovima, što je nažalost, Zapadnom Balkanu u prošlosti donosilo samo ratove i stradanja. Vrijeme je za novu evropsku budućnost, u kojoj će se mladi ljudi takmičiti u dobru, znanju i vještinama, a ne u veličanju ratnih zločinaca.

Zbog toga izgradnja mira utemeljenog na pravdi, toleranciji, povjerenju i pomirenju, za što se na Balkanu najiskrenije, osim retrogradnih pojedinaca, zalažu predstavnici institucija BiH, jeste i mora ostati ključni i najvažniji cilj djelovanja svih vlada, političara, nosilaca ključnih funkcija i balkanskih društava u cjelini .

Pokušava li Aleksandar Vučić spinovati dešavanja sa sastanka u Berlinu na način da ovu temu prebaci na lični nivo, a ne nivo međunarodnih odnosa?

O svojim ciljevima i namjerama može i treba govoriti gospodin Vučić. Što se mene tiče, ja nikada ne govorim isključivo o pojedincima, nego uvijek nastojim da govorim o pojavama i principima, bazirajući svoje izjave i stavove na dokazima i činjenicama. Tako sam nastupio i u Berlinu.

Ali, imam utisak da je gospodin Vučić strašno potcijenio svoje kolege iz regiona, kao i kancelarku Merkel i predsjednika Macrona, ne razumijevajući da smo svi bili u Berlinu da branimo interese svojih država, da se zalažemo za mir, demokratiju, jednakost i solidarnost kao evropske vrijednosti, a ne da povlađujemo volji gospodina Vučića.

Jer, zar treba biti posebno “pametan” pa ne uvidjeti šta znači i kakvu opasnu poruku nosi Vučićev prijatelj i “kreator” novih granica koje, što je najveći paradoks, crta preko teritorija BiH i Crne Gore, i “pripaja” ih mapi Srbije. Ili već viđena ideja o etničkoj razmjeni teritorija i razgraničavanju na Zapadnom Balkanu, čiji je cilj da nestanu multietnična društva poput BiH, Crne Gore ili Sjeverne Makedonije, i koja je nažalost 90- tih godina prošlog stoljeća, rezultirala sa stotinama hiljada ubijenih i milionima raseljenih.

Dakle, godine zabluda i naivnosti su prošle, države su postale suverene i samostalne, građani odlično povezani i informirani, dok su narodi, posebno bošnjački narod, izrasli u političke i samosvjesne narode, i svima je, i u Berlinu, i u našem regionu, sve jasno, i zbog toga nakaradne i prevaziđene ideje iz prošlosti nikada više neće, niti migu biti prihvaćene. Jer, Evropa je sinonim za demokratiju, slobodu, jednakost, ravnopravnost i antifašizam. A to su ideali i ciljevi kojima teži BiH.

Nakon sastanka kazali ste da vi zapravo štitite interese BiH, a ne Srbije. O kojim interesima je riječ i zbog čega im se Srbija toliko protivi?

Riječ je o zaštiti suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, o preventivnom upozorenju na opasnosti koju sa sobom nosi ideja etničke razmjene teritorija i crtanje novih granica, o potrebi da se potpiše Ugovor o međunarodno priznatoj granici izmedju BiH i Srbije, o važnosti evropskih i NATO integracija BiH, kao najboljih instrumenata za jačanje ekonomije, stabilnosti, vladavine zakona, privlačenja stranih investicija, unapređenja regionalne saradnje, kao i za jačanje procesa pomirenja na bazi historijskih činjenica i relevantnih presuda međunarodnih sudova.

Sve nabrojano je nabolja zaštita od velikodržavnih i hegemonističkih pretenzija kojima je BiH, bez bilo kakvog razloga, bila previše puta izložena u svojoj prošlosti, i za koje nismo sigurni da su prestale postojati. Za svaki od nabrojanih prioriteta, ciljeva ili problema sam imao relevantne pokazatelje, konkretne dokaze i temeljio sam ih na važećim evropskim i demokratskim standardima.

Ako ovakve prijedloge neko ne prihvata, ne razumije ih, ili ne želi da ih razumije, onda je zaista upitna njegova spremnost da prihvati važeće i savremene demokratske standarde.

Ipak, i pored svega, a imajući u vidu da baštinim višestoljetnu bosanskohercegovačku toleranciju, praksu korektnog odnosa prema komšijama i spremnost na saradnju, (ali ne i zaborav, jer je zaborav uvijek u BiH dovodio iste neprijatelje i donosio iste nesreće) i dalje mislim da politika saradnje na bazi reciprociteta, međusobnog uvažavanja, pozitivnih kompromisa, kao i zajedničko djelovanje u cilju općeg dobra, imaju ogroman razvojni i stabilizacijski potencijal, neophodan za našu regiju i svaku zemlju pojedinačno. To je put kojim bi trebale ići sve zemlje Zapadnog Balkana.