Nakon današnje sjednice Vijeća ministara BiH javnosti se obratio šef ovog organa državne izvršne vlasti Denis Zvizdić. On je potvrdio da je državna vlast jednoglasno usvojila državnu energetsku strategiju. Istakao je da je ovaj saziv Vijeća ministara BiH uspio usvojiti sve ključne strategije i na taj način spriječiti daljnje gubljenje bespovratnih sredstava.
"Usvojenim strategijama BiH smo donijeli više od milijardu i 200 miliona eura", kazao je Zvizdić.
Dodao je da je na današnjoj sjednici ponovo bilo govora o povećanom broju migranata i da državne vlasti raspolažu informacijom da je u BiH od početka godine ušlo 12 hiljada ilegalnih migranata od kojih je interes za azil iskazalo deset hiljada migranata, dok je 800 podnijelo taj zahtjev.
"Ostat ćemo posvećeni zaštiti granice BiH. U posljednje vrijeme smanjen je broj migranata koji ulaze u BiH", rekao je Zvizdić.
Danas je utvrđen i Prijedlog ugovora o zajmu između BiH i EBRD-a u vrijednosti od 180 miliona eura za projekt Kordora 5C, a koji se odnosi na finansiranje tri dionice.
Predsjedavajući je upitan za priču o razgraničenju na prostoru zapadnog Balkana. On je kazao da je svaka priča o razmjeni teritorija na bazi etničkih kriterija veoma štetna i da to pokazuje iskustvo Zapadnog Balkana. Susjednim zemljama je poručio da umjesto priče o razgraničenju po etničkom principu potpišu ugovore o granici i time pokažu kako i u praksi poštuju teritorijalni integritet svojih susjeda.
"Svaka priča o pomjeranju granica, promjeni granica, razmjeni teritorija i o crtanju novih granica na bazi etničkih kriterija je vrlo štetna i za prostor zapadnog Balkana, to neposredno iskustvo iz prošlosti pokazuje, vrlo opasna. Ona je osim toga u potpunoj suprotnosti sa međunarodnim standardima, sa baznim ciljevima Evropske strategije proširenja do 2025. godine i u konačnici u suprotnosti je sa daljim razvojem regionalnih odnosa i smjernicama Deklaracije o razvoju dobrosusjedskih i regionalnih odnosa koju smo potpisali prije par mjeseci u Londonu. Uostalom, o tome je već u tri navrata, prilikom moje posjete, posjete poslije mene premijera Crne Gore i poslije njega premijera Hrvatske Plenkovića, govorila i uvažena kancelarka Merkel, koja je time ustvari iskazala stav Evropske unije da su granice koje su međunarodno priznate 1991. jedna dosegnuta vrijednost koju naravno ne bi trebalo mijenjati. I prema tome oni koji zagovaraju demarkaciju po etničkim linijama oni se sasvim sigurno ne zalažu za očuvanje mira i stabilnosti na prostoru zapadnog Balkana. A mir i stabilnost su ključni i najvažniji uvjeti za nastavak i dobrosusjedske saradnje i razvoja naših svih šest država na prostoru zapadnog Balkana.
Prema tome ja mislim da je rješenje u sasvim drugom modelu ili sasvim drugom pravcu i zbog toga ja pozivam naše susjede Hrvatsku i Srbiju da potpišemo ugovor o granici kao što smo to uradili sa Crnom Gorom. Da sa Hrvatskom ratificiramo Ugovor o granici i odredimo međunarodni koridor do otvorenog mora. Da sa Srbijom potpišemo Ugovor o granici na bazi međunarodno utvrđene granice iz 91 godine i da time ustvari pokažemo vjerodostojnost naših izjava kada govorimo o poštivanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta i da time ustvari unaprijedimo našu međusobnu saradnju i jačanje našeg povjerenja, jačanje procesa pomirenja i naravno jačanje ukupne regionalne saradnje na prostoru zapadnog Balkana. Dakle, umjesto poruke mijenjanja granica i razmjenjujemo teritorije, moja poruka je potpišimo ugovore o granici i time pokažimo vjerodostojnost da stojimo iza naših izjava kada kažemo da poštujemo suverenitet i teritorijalni integritet jedni drugih na prostor zapadnog Balkana", kazao je.
Što se tiče dodatnih pitanja Evropske komisije, on je rekao da se aktivno radi na pripremanju odgovora i da za sada nema nijedne informacije koja bi eventualno mogla usporiti taj proces.
"Treba doduše imati na umu da u septembru počinje predizborna kampanja. Mi ćemo sigurno u ovom mandatu Evropske komisije odgovoriti na pitanja", zaključio je on.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović rekao je da je Energetska strategija jedan od najvažnijih dokumenata u BiH te da je energetski sektor priželjkivao ovaj dokument.
"Nijedan projekt iz oblasti energetike nije mogao dobiti zeleno svjetlo. Zbog toga je ovaj dokument veoma značajan", kazao je Šarović.
Istakao je da su na strategiji radili i međunarodni konsultanti te da su baze ove strategije bile entitetske strategije koje su u ranijem periodu usvojene.
"Strategija je pripremana za period 18/35. Slično su koncipirane i entitetske strategije. Obim investicija po srednjoj varijanti predviđa ulaganja u energetske objekte od devet milijardi KM. To će pokrenuti investicioni ciklus u cijeloj zemlji", rekao je Šarović.
Na pitanje o tome da li će napokon biti riješen dug Srbije prema BiH koji se odnosi na potopljeno zemljište, Šarović je odgovorio da strategija to ne definiše jer susjedna zemlja duguje lokalnim nivoima vlasti, odnosno općinama duž rijeke Drine, a ne državi BiH ili entitetima.
"Bio bih sretan da se ovo pitanje konačno stavi ad akta. Općine koje traže taj novac su najsiromašnije općine u BiH, odnosno u Republici Srpskoj", rekao je Šarović.
