Zvizdić: Proces digitalizacije ekonomije može doprinijeti borbi protiv nezaposlenosti u BiH
Obraćanje predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH prenosimo u cijelosti:
"Poštovane dame i gospodo,
drago mi je biti danas ovdje u Beču i, prije nego se osvrnem na temu, želim da čestitam 15 godina postojanja Bečkog ekonomskog foruma i istaknem značaj jačanja saradnje unutar ove i drugih postojećih platformi.
Promjene koje nam donosi digitalno doba, nove digitalne tehnologije poput umjetne inteligencije, interneta stvari, velikom brzinom transformišu sve oblasti našeg života, od ekonomije, obrazovanja, politike i drugih sfera našeg života. Živimo u razdoblju ljudske historije koje doživljava digitalnu paradigmu, u kojem se događa pomak od tradicionalne privrede, zasnovane na industrijskoj revoluciji, prema privredi baziranoj na informacijama i podacima koje obrađuju kompjuteri. Na sve ove izazove, u današnje globalno vrijeme, izolovani istupi i pojedinačni napori niti su mogući, niti su konstruktivni. U tom smislu saradnja, na međunarodnom i regionalnom nivou, usklađivanje i komplementarne akcije su neophodne da bi sva naša društva mogla biti konstruktivni dijelovi novog digitalnog doba.
• U cilju promoviranja globalnog partnerstva za razvoj, jake posvećenosti integraciji i tranzicionim procesima u regionu Jugoistočne Evrope u političkom, ekonomskom i sigurnosnom smislu, svjesni smo potrebe za ubrzavanjem procesa evropskih integracija Bosne i Hercegovine, dok je članstvo u EU vanjskopolitički prioritet i strateški cilj Bosne i Hercegovine.
• Zemlje regiona, u okviru brojnih regionalnih inicijativa, preuzele su političku inicijativu i regionalno vlasništvo u procesu aktivnog stvaranja ideja mira, sigurnosti, dobrosusjedske saradnje i ekonomskog razvoja. Izuzetno mi je drago da se oblasti regionalne saradnje kontinuirano unapređuju i da se prožimaju sve sfere društva brišući i fizički vidljive, a i one nevidljive granice. Politička odgovornost leži u osiguranju potrebnih platformi, usvajanjem onih politika i poduzimanjem akcija na svim nivoima da bismo prvenstveno prepoznali potrebe, a onda i adekvatno odreagovali na zahtjeve kako pojedinaca, tako i društava i naših poslovnih zajednica.
Mnogi su primjeri gdje je Zapadni Balkan u proteklim dekadama uspio da adresira praznine koje su nastale tokom nemilog perioda 90-ih te da ne samo ublaži posljedice, nego i da aktivno radi na njihovom zacjeljivanju. Taj put, naravno, nije završen, i još dosta posla predstoji, ali su konstruktivne diskusije, fokusi na ključne, ekonomske teme i aktivnosti koje se baziraju na osiguranju bolje budućnosti one oblasti koje nam trebaju biti prioritetne.
Integracija Zapadnog Balkana u paneuropsko digitalno tržište je jedna od takvih oblasti koja predstavlja važan segment naše regionalne saradnje. Usvajanje Mape puta za regionalno ekonomsko područje na Samitu zemalja Zapadnog Balkana održanom u Trstu 2017. godine otvorilo je put daljnjem jačanju saradnje i u ovoj oblasti. Želim naglasiti da je Zapadni Balkan geografski okružen državama članicama EU i povezivanje infrastrukture između EU i Zapadnog Balkana, kao i ubrzavanje razvoja u području digitalnih usluga predstavlja važan prioritet.
Evropska komisija je u maju 2018. godine na digitalnoj skupštini u Sofiji, pokrenula Digitalnu agendu za Zapadni Balkan koja je dio sveobuhvatne strategije dubljeg povezivanja regije čija je budućnost u Evropskoj uniji. Agendu je u Sofiji prihvatila i potpisala i BiH.
Cilj Digitalne agende je da podrži tranziciju regiona u digitalnu ekonomiju i donese prednosti digitalne transformacije, kao što su brži ekonomski rast, više radnih mjesta i bolje usluge građanima. Posvećenost Digitalnoj agendi treba osigurati da građani imaju vještine koje odgovaraju zahtjevima nove ekonomije, te će pomoći modernizaciji javne uprave, ojačati cyber sigurnost, poboljšati poslovnu klimu i sl. Bosna i Hercegovina ostaje posvećena realizaciji ove agende, naročito ulaganju u širokopojasnu povezanost, jačanju i razvijanju digitalne infrastrukture; povećanju svijesti o cyber sigurnosti i jačanju cyber prostora – naročito ćemo raditi na uspostavi struktura za brzi odgovor, saradnji institucija i razmjeni informacija; razvijanju e-servisa.
Značaj integracije Zapadnog Balkana unutar paneuropskog digitalnog tržišta je zaista višestruk, ali ću se fokusirati na nekoliko segmenta za koje smatram da donose dodatne vrijednosti regionu, a to su: BDP, zaposlenost, razvoj inovativnosti i potpuno novih industrija baziranih na digitalnim tehnologijama i po meni najvažniji segment kreiranje novih obrazovnih politika.
• Želim naglasiti pozitivan efekt digitalizacije na rast BDP-a kako u BiH tako i u regionu.
Rezultati istraživanja pokazuju da proces digitalne transformacije stvara ekonomski rast. Tako npr. istraživanje rađeno u 33 zemlje OECD-a pokazuje da udvostručavanje brzine širokopojasne mreže ima pozitivan utjecaj na ekonomiju, tako što se povećava BDP za 0,3 posto. Raduje me vijest da su rezultati istraživanja za zemlje Zapadnog Balkana ohrabrujući. Rezultati su pokazali da 10-postotno povećanje indeksa digitalizacije ima pozitivan efekat na ekonomiju kroz rast BDP-a za 0,63 posto na Zapadnom Balkanu.
Dakle, ovaj dodatni ekonomski rast može doprinijeti konvergenciji Zapadnog Balkana, s tržištem od oko 18 miliona stanovnika, da se približi prosjeku EU. Ovaj potencijal nije važan samo u smislu ekonomskih implikacija, nego i sposobnosti privreda u regiji da se pridruže Evropskoj uniji, kao i potencijalnih indirektnih utjecaja na društvenu transformaciju. Stoga će usvajanje politike koja pojačava digitalnu transformaciju potaknuti regionalne ekonomske rezultate između regiona i EU.
• Pozitivan utjecaj digitalne transformacije na produktivnost i zapošljavanje se može vidjeti iz rezutata gdje postoje i dokazi da je intenzivnija digitalna transformacija povezana s novim stvaranjem radnih mjesta u proizvodnom sektoru Zapadnog Balkana, budući da povećanje nivoa digitalne transformacije za 1 posto odgovara otprilike 1,16 posto povećanju zaposlenosti.
• Digitalizacija industrije ne predstavlja samo najbrže rastući trend, već i vrlo značajan izvor razvoja i inovativnosti.
• Digitalno obrazovanje je vrlo važan segment u ovom procesu. Ali isto tako je važno da se svi ljudi uključe u ovaj proces, jer to možemo uspjeti samo promjenama u obrazovanju. Smatram da je važno napomenuti da škole trebaju bolje pripremiti učenike za digitalni svijet. Digitalne vještine su potrebne i trebaju biti dodate u plan rada škola.
Kada govorimo o spremnosti BiH i Zapadnog Balkana na proces digitalizacije, važno je napomenuti da su neophodne velike investicije u infrastrukturu, potrebna je saradnja između vlada i Evropske unije kako bismo bili sigurni da se stvara okruženje pogodno za digitalnu ekonomiju i investicije u ovom sektoru.
Smatram da aktivni angažman u procesu digitalizacije ekonomije može pozitivno doprinijeti borbi protiv nezaposlenosti u BiH kao i zemljama regiona. Kada govorimo o prioritetima Zapadnog Balkana i digitalnoj agendi, moram naglasiti da je u BiH dosta toga urađeno u proteklih nekoliko godina, ali naši građani očekuju više od nas, tako da nas čeka još puno posla kako bismo našim građanima dali što bolje digitalne usluge. I mi to moramo ispuniti.
Neprihvatljivo je plaćati ogromne troškove rominga kada smo u Skoplju, Beogradu ili u nekoj od zemalja u regionu. Jedno od ključnih pitanja koje je potrebno riješiti u narednom periodu jeste sniženje cijena rominga između zemalja / ekonomija Zapadnog Balkana. U Briselu je 6. 11. 2018. godine predstavljen novi draft Sporazuma o snižavanju cijena rominga između šest zemalja Zapadnog Balkana. Bosna i Hercegovina podržava aktivnosti u ovom procesu, te ćemo osigurati svoj doprinos i nadamo se da ćemo na narednom digitalnom samitu koji se održava u Beogradu u aprilu naredne godine imati priliku da zaključimo ovaj sporazum te da kroz njegovu primjenu osiguramo opipljive i pozitivne efekte za građane regiona.
Nadalje, digitalno obrazovanje smatram važnim segmentom i reforme u ovom polju su neophodne. Samo kroz bolje razumijevanje digitalnih tehnologija možemo otkloniti strahove i preći iz pasivnog u aktivno stanje, tako što ćemo sami prepoznati potencijal za promjene. Kako bismo ovo postigli, potrebna su ulaganja u tehnologiju, obrazovanje i razvoj STEM vještina (eng. science, technology, engineering i mathematics). To u praksi znači: više digitalnog obrazovanja u školama i univerzitetima, više dodatnog digitalnog obrazovanja u kompanijama, državnim institucijama i politici. Ne smijemo zaboraviti ni druge grupe, naprimjer, starije osobe koje također treba uključiti u digitalno društvo.
Pružanje podrške digitalnoj pripremljenosti malih i srednjih preduzeća je jedan od važnih segmenata. IT industrija i start-up okruženje u BiH je još u ranoj fazi, ali raduje me vijest da imamo IT kompanije koje pružaju usluge velikim svjetskim kompanijama. Ovdje želim spomenuti start-up kompanije iz BiH koje rade IT usluge za svjetske kompanije kao što su Google, Airbus i dr…
Trenutno stanje digitalizacije Zapadnog Balkana nije na evropskom nivou i toga moramo biti svjesni. Međutim, smatram da zajedničkim trudom i radom možemo doprinijeti razvoju jedinstvenog digitalnog tržišta u BiH i regiji Zapadnog Balkana, što bi doprinijelo razvoju poslovanja dovodeći do ekonomskog rasta, povećanja produktivnosti, inovacija, transformacije javnih usluga i poboljšanja kvaliteta života građana u BiH i regiji. U tom smislu me raduje i današnja diskusija o ovoj veoma bitnoj temi te razmjena ideja i mišljenja koja će svaku zemlju pojedinačno, kao i region u cijelosti uvesti u digitalno doba".
Izrael u ratu protiv ezana, naređena zapljena zvučnika: "Ta nerazumna buka uznemiruje građane"
