Zvizdić za Klix.ba: Prije malog Šengena logično bi bilo da BiH i Srbija potpišu sporazum o granici
Priča o mini Šengenu je aktualizirana još u oktobru prošle godine, ali se u BiH o tome nije vodila ozbiljnija polemika. Tek nakon sporazuma Srbije i Kosova u Washingtonu o toj temi se počelo govoriti i u našoj zemlji, nakon inicijative Milorada Dodika da i BiH pristupi tom sporazumu, gdje su već Srbija, Kosovo, Albanija i Sjeverna Makedonija.
Zašto se u BiH o tome nije ranije povela rasprava, Denis Zvizdić smatra da je to pravo pitanje za aktuelni saziv Vijeća ministara.
"Zašto se mali Šengen nije analizirao u proteklom periodu, to je pitanje za aktuelno Vijeće ministara BiH i druge nadležne državne institucije, jer se inicijativa za mali Šengen pojavila u oktobru prošle godine dakle, neposredno pred imenovanje novog Vijeća ministara. Što se tiče učešća BiH u kreiranju i članstvu u takvom sporazumu, jasno je da vrata za BiH ostaju otvorena i jedina opcija da BiH ne učestvuje u izradi i praktičnom provođenju malog Šengena je da se samostalno i jednostrano isključi iz svih aktivnosti. Mislim da se to neće dogoditi, jer je riječ o vrlo ozbiljnom ekonomskom sporazumu koji bi povezao čitav region, unaprijedio privredne i društvene tokove i učinio ga atraktivnim za ozbiljne investitore. To su naravno, vidljive prednosti, a institucije i organi BiH trebaju napraviti ozbiljne analize i procijeniti da li postoje nedovoljno jasni i skriveni motivi, posebno politički, koji bi mogli biti štetni za BiH i njene EU integracije i otkloniti ih u toku izrade sporazuma", kaže Zvizdić u razgovoru za Klix.ba.
Ideju o malom Šengenu su podržali Svjetska banka, Brisel i Washington. Ipak, BiH još uvijek nije sigurna i čeka se detaljna analiza prije eventualnog pristupanja, što je i zvanični zaključak Predsjedništva BiH.
A zašto se BiH pribojava odmah pristupiti tom ekonomskom savezu odgovara Zvizdić:
"Zato što je u regionu Zapadnog Balkana ekonomija još uvijek u okovima politike. Jer da nije tako, CEFTA sporazum bi u potpunosti funkcionirao i ne bi se preko brojnih vancarinskih barijera gubili milioni sati na čekanju na granicama ili uvodile takse, kao što je to, suprotno sporazumu, uradilo Kosovo za robu iz Srbije i BiH. Dakle, preko CEFTA-e su se nažalost, počele voditi političke borbe koje nanose veliku štetu slobodnom protoku robe, ljudi i usluga. Osim toga, mali Šengen podrazumijeva 'brisanje granica' za slobodan protok robe, ljudi i usluga, i bilo bi sasvim logično da prije pristupanja takvom sporazumu budu potpisani i ugovori o međunarodno priznatim granicama na Zapadnom Balkanu, konkretno između BiH i Srbije", naglašava Zvizdić.
On dodaje da je podrška SAD-a i EU više nego značajna i sigurno će biti ključni opredjeljujući faktor i važan garant da ne postoji ideja o dominaciji bilo koje države na Zapadnom Balkanu, nego o pozitivnoj motivaciji koja će unaprijediti ekonomske, političke i društvene odnose u regionu.
Ukoliko pak BiH ostane izvan malog Šengena, postavlja se pitanje kakve bi to imalo ekonomske posljedice po BiH.
"BiH sasvim sigurno neće ostati izvan malog Šengena ako i ostale države Zapadnog Balkana odluče da budu dio takvog sporazuma. BiH je, inače, jedna od država u regionu koja je najviše zainteresirana za jačanje regionalne saradnje i za unapređenje i ubrzanje puta ka članstvu u EU, ali uz jasno i nedvosmisleno poštivanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta i međunarodnopravnog subjektiviteta svih država i bez miješanja u unutrašnje stvari bilo koje države. Zato BiH treba jasno i stručno definirati svoj interes unutar ove inicijative i ugraditi ga u sve aspekte sporazuma o malom Šengenu, vodeći brigu o sopstvenim ciljevima i potpunoj ravnopravnosti, ali i zajedničkim interesima čitavog regiona, kako bi sporazum istinski zaživio i kako bi se izbjegli problemi koji trenutno postoje u vezi sa CEFTA sporazumom ili Transportnom zajednicom", zaključio je Zvizdić.
