Da li će holbrukovski pristup Amerikanaca primorati Vučića i Kurtija da postignu sporazum?

Cilj posjeta bio je ubrzati nastavak dijalog postizanjem sporazuma između Srbije i Kosova u kontekstu geopolitičkih promjena izazvanih ruskom agresijom na Ukrajinu. Srpski mediji u međuvremenu su objavili i nacrt njemačko-francuskog prijedloga sporazuma između Kosova i Srbije koji ukupno sadrži deset članova.

Deset članova

Procurio sadržaj prijedloga sporazuma između Kosova i Srbije: Beograd će priznati kosovski pasoš?

U prijedlogu sporazuma, između ostalog, kaže se da će Srbija priznati kosovske pasoše, simbole i tablice, da neće sprječavati prijem Kosova u međunarodne organizacije te da će, s druge strane, Kosovo implementirati Briselskim sporazumom iz 2013. godine dogovoreno formiranje Zajednice srpskih opština (ZSO) na Kosovu.

Premijer Kosovo Albin Kurti od ranije se protivi uspostavi Zajednice srpskih opština što je izazvalo nediplomatsku reakciju Escobara koji je kazao da to ne zavisi od Kurtija i da će ZSO biti uspostavljena.

S druge strane u ponedjeljak je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u dramatičnom obraćanju građanim kazao je da je težak period pred Srbijom te da su mu predstavnici zapadnih zemalja kazali da ako ne prihvati sporazum suočit će se sa ekonomskom i političkom izolacijom zemlje.

Politički analitičar Aleksandar Popov i politikolog i direktor istraživanja Centra za međunarodne i bezbjednosne poslove (ISAC) Igor Novaković kazali su nam da je iz obraćanja Vučića prilično jasno da je sadržaj sporazuma koji su objavili srpski mediji najvjerovatnije tačan.

"To što se pojavilo u medijima veoma liči na sporazum između dvije Istočne Njemačke (DDR) i Zapadne Njemačke (BRD) iz 1972. godine. Sporazumom je omogućena nesmetana komunikacija između dvije Njemačke bez obzira što je Savezna Republika Njemačka u svom Ustavu i dalje imala odredbe vezane za jedinstvo Njemačke i što nije spriječilo ujedinjenje. Ne impliciram da je to cilj ovog sporazuma već upravo da takav sporazum omogućava da bez priznanja Kosova kao nezavisne države Srbija i Kosovo mogu da funkcionišu i nesmetano komuniciraju i sarađuju", rekao je Novaković.

On smatra da gledajući iz srpske perspektive potpisivanje sporazuma ne bi značilo priznanje Kosova. Naglasio je da Kosovo već funkcioniše kao nezavisna država i bitno je šta druge strane misle o tome, a ne Srbija, u smislu prijema Kosova u međunarodne organizacije.

"Ulazak u UN nije uslovljeno time što Srbija kaže da ne priznaje Kosovo već što druge države ne priznaju Kosovo. Na isti način, ulazak u EU nije uslovljen time što ga Srbija ne priznaje, već što Kosovo ne priznaje pet članica EU. Kao i četiri države u slučaju NATO-a. Pitanje je kako će se te države ponašati u kontekstu odnosa prema Kosovu ukoliko se ovakav sporazum potpiše i da li je to dovoljan uslov da one priznaju nezavisnost Kosova", rekao je Novaković.

Novaković smatra da svaka od tih država koje ne priznaju Kosovo, izuzimajući Grčku, ustvari ne priznaje zbog svojih sopstvenih razloga.

"Svaka od tih država ima svoje brige za svoj teritorijalni integritet i tu nije važno šta Srbija misli", smatra Novaković.

Dodaje da bi u smislu prijama u UN Kosovo bez obzira na protivljenje nekih od članica Vijeća sigurnosti (Kine ili Rusije) većinskim glasanjem u Generalnoj skupštini UN-a moglo dobiti status države posmatrača.

Popov nam je kazao da je Cholle tokom posjete zvaničnicima dvije zemlje odradio posao u stilu nekadašnjeg diplomate SAD-a Richarda Holbrooka što je podsjetilo na vrijeme Slobodana Miloševića.

"Faktički je stavljen ultimatum Srbiji ali i Kosovu. Ili prihvatite ovo što vam se nudi, da to bude dokument oko kojeg pregovaramo ili slijede sankcije. Zaustavljanje evropskog puta, zaustavljanje i povlačenje postojećih investicija i blokada svih evropskih fondova i naravno izolacija Srbije", rekao je Popov.

Govoreći o odbijanju premijera Kosova da prihvati implementaciju ZSO oba sagovornika se slažu da je to dogovoreno Briselskim sporazumom iz 2013. godine između Srbije i Kosova.

"Faktički je definisano u kojim oblastima bi ona djelovala, koje bi organe imala. Jedino što nije definisano, koji bi njen stvarno status bio. Oni bi stalnu konferenciju gradova i opština, koju mi imamo. Ja mislim da se mora ići na takvo rješenje da to bude neka vrsta autonomije za Srbe", kazao je Popov.

On smatra da suština nesporazuma nije oko opština na jugu Kosova, kojih ima šest i koje su okružene teritorijem na kojem većinski žive Albanci. One su formirane po Ahtisarijevom planu i one su već po tom planu integrisane u ustavno-pravni sistem Kosova. Ističe, da je zapravo riječ o četiri opštine na sjeveru Kosova.

"Tu se sad traži neko rješenje, neka vrsta autonomije za Srbe koje bi se uklopile u taj ustavno-pravni sistem Kosova, ali da nema državne atribute", smatra Popov.

Novaković tvrdi da se Kurti protivi sporazumu iz dva razloga. Prvi je da je on sam bio osoba koja se najviše borila protiv ZSO i da stalno negira postojanje potrebe da se formira zajednica na nekom etničkom principu. Dodatno dogovorio je da će to biti nova Republika Srpska na Kosovu.

Međutim, kako ističe, nadležnosti zajednice, po samom Briselskom sporazumu iz 2013., po drugom Briselskom sporazumu iz 2015. i po onome što je dao Ustavni sud Kosova kao tumačenje, ne odgovaraju takvim poređenjima.

"Samo u domenu nadležnosti vide se jasne razlike u odnosu na RS. Nema jakih nadležnosti, nema policije, a kamoli onoga što je bilo dozvoljeno originalnim Dejtonom, vojska i slično. Nema poreznih i fiskalnih ovlaštenja. To je više neka tvorevina koja bi bila osnovana kao kosovska institucija i koja je tu da preuzme dio nadležnosti koje trenutno Republika Srbija ima na Kosovu, a tu prije svega mislim na zdravstvo i na školstvo", smatra Novaković.

Popov naglašava da se Vučić prvi put pokazao kao realista i da je Vučić potpuno otvoreno kazao građanima Srbije šta je realnost i šta su posljedice (ne)prihvatanja sporazuma.

"Što je mene ugodno iznenadilo jer ovo je bila prelomna tačka. Kod Kurtija je izgleda malo jača sujeta. Sviđalo se to njemu ili ne, alternativa toga je ono što smo vidjeli u decembru prošle godine. Generalno, ovdje su na dobitku građani Srbije i Kosova", rekao je Popov.

Novaković je kazao da je proces formiranja Zajednice srpskih opština odvojen od samog proces postizanja novog sporazuma između Srbije i Kosova.

"Ključna je razlika da se neće čekati za razgovore o tom novom sporazumu da Priština implementira. Kako sam ja razumio američkog izaslanika (Gabriel Escobar), ono što je on rekao, je sljedeće. Dakle, ZSO će se implementirati i to nije pitanje da li neko hoće ili neće. Na neki način oni to garantuju bez obzira šta Kurti mislio. A ovaj proces može da krene kad se steknu uslovi za to, ali neće biti uslovljen implementacijom na terenu i sama implementacija će biti nešto čime će se i Amerika baviti", rekao je Novaković.

Dodaje da se to zasniva na tome da je Kosovo ratifikovalo Briselski sporazum iz 2013. u parlamentu.

"Čim je ratifikovalo u Parlamentu, to znači da ima snagu kosovskog zakona, samim tim da mora biti implementiran. Druga stvar je odluka ustavnog suda iz 2015. kojom je samo formiranje ZSO je još jednom naglašeno da je tozakonska obaveza Kosova. To je ono na šta se Escobar poziva", rekao je Novaković.

Novaković naglašava da ne misli da je njemačko-francuski prijedlog sporazuma Srbije i Kosova gotova stvar.

"Ovo je nacrt o kojem treba da se priča. Ja više na njega gledam kao na skup principa na osnovu kojih će se pregovori voditi, a sama razrada konkretnih tačaka će biti jedan malo duži proces. Samo je dat okvir u kom smjeru pregovori treba da idu i koji je pčekivani ishod. To je sam Vučić najavio, rekavši da Srbiju u drugoj polovini godine očekuju teški pregovori. Očigledo je da je Srbija pristala, vidjećemo šta će biti sa Kosovom", kazao je Novaković.