Bh. zajednica čini najstariju etničku manjinu u Irskoj, utjecali su na važne promjene politike te zemlje
Elvedina Dizdarević, potpredsjednica Udruženja BiH, navela je u razgovoru za Klix.ba kako je Irska do kraja rata u BiH primila nekoliko grupa izbjeglica i ranjenika kojih je do kraja 1995. godine bilo 550. Po završetku rata, kako je istakla, počelo je i aktivno spajanje porodica.
"Zvaničan broj bh. građana danas u Irskoj nije poznat, međutim, prema nekoj procjeni, taj broj ne prelazi 2.500, računajući i one koji su rođeni u Irskoj. Prema posljednjem popisu stanovništva u Irskoj, registrovano je manje od 1.000 izbjeglica, a naše udruženje će svojim daljnjim radom pokušati saznati tačne razloge za smanjenje tog broja", rekla nam je Dizdarević.
Izbjeglice iz BiH su u Irskoj dobile sva prava kao i njeni građani
Dizdarević nam je pojasnila kako su izbjeglice odmah po dolasku u Irsku dobile punu podršku vlade i da je Agencija za izbjeglice uz podršku Ministarstva za vanjske poslove Republike Irske odigrala ključnu ulogu u smještaju i privikavanju bh. izbjeglica na novo okruženje.
"Svi su dobili ista prava kao i irski građani, uključujući finansijsku podršku, besplatnu zdravstvenu njegu, obrazovanje i smještaj, kao i pravo na zapošljavanje. Većini bh. izbjeglica najveći problem je bilo nepoznavanje engleskog jezika, što je otežavalo integraciju. Međutim, agencija je pružila punu podršku i za učenje engleskog jezika", istakla je Dizdarević i dodala: "Bh. zajednica se organizovala od samog dolaska u Irsku i uz pomoć irskih prijatelja/aktivista, a prva bh. organizacija je osnovana 1995. godine i tadašnji direktor Agencije za izbjeglice John O'Neill aktivno je podržavao njen rad. Uz njegovu i inicijativu mnogih drugih pojedinaca i same Vlade Republike Irske, osnovana je prva zvanična organizacija pod nazivom 'Bosnian Community Development Project' (BCDP) sa sjedištem u Dublinu, međutim, zbog nastupanja recesije, ona je prestala raditi 2009. godine".
Ipak, istakla je Dizdarević, za vrijeme rada BCDP-a izbjeglice su dobile mogućnost prekvalifikacije ili dokvalifikacije, što je mnogima olakšalo prilikom zapošljavanja. Naglasila je kako se većina Bosanaca bez problema integrisala u društvo u Irskoj, ali da je taj proces integracije bio posebno spor i komplikovan kod starijih osoba, što je i danas znatno izraženo.
"Bosanci su se organizovali od skoro prvog dana po dolasku u Irsku. Uz pomoć irskih aktivista počinje lobiranje političara na svim novima do tada potpuno neutralne Irske. Zaslugom irskih aktivista i velikih prijatelja BiH, mnogi Bosanci su svjedočili pred Odborom za vanjske poslove, trgovinu i odbranu. Ovo je itekako utjecalo na promjenu mišljenja o onome što se stvarno desilo za vrijeme rata u BiH. Ta veza se održala i još više ojačala", dodala je Dizdarević.
Dizdarević je spomenula i kampanju "Arrest Mladić" koja je zapravo promijenila pristup Vlade Republike Irske i rezultirala ulaganjem veta ove države na uspon Srbije u Evropskoj uniji.
"Riječ je o tome da je Irska vlada bila spremna ratifikovati sporazum koji bi trasirao put za članstvo Srbije u EU, ali nije uspjela u tome zahvaljujući upornosti bh. zajednice u saradnji s irskim i međunarodnim aktivistima koji su pozvali Vladu da to ne učini sve dok Srbija ne uhapsi Ratka Mladića. Manje od godinu kasnije, 26. maja 2011., Mladić je uhapšen. Mnoge irske i međunarodne ličnosti su pomogle da se ovo ostvari", rekla nam je Dizdarević.
Cilj BHAI je uspostaviti jednu organizaciju za sve bh. građane i prijatelje BiH s ciljem zastupanja ove zajednice građana u Irskoj, promovisati kulturno naslijeđe naše države i upoznati javnost o historiji i kulturi BiH. Također, kako nam je sagovornica navela, kroz postojanje ovog udruženja obilježavat će se i značajni historijski i kulturni događaji vezani za BiH.
"Cilj nam je i podržavati obrazovanje djece i omladine iz BiH u Evropi i širom svijeta, zajednički rad s drugim etničkim manjinskim grupama i drugim sličnim organizacijama u Irskoj i učestvovanje u humanitarnim akcijama u Irskoj i BiH. Želim istaći da je članstvo otvoreno za sve građane BiH i za dobronamjerne ljude koji BiH imaju u srcu, bez obzira na religijsku, etničku ili nacionalnu pripadnost", istakla je naša sagovornica.
Bh. građani koji su svoj život započeli u Irskoj, kako nam je sagovornica pojasnila, najviše zamjeraju političarima u BiH to što nisu proveli presude Zornić, Sejdić-Finci, zatim, nedostatak adekvatne socijalne politike, zdravstvene zaštite, dječijeg doplatka i finansijske podrške za samohrane porodice i druge socijalno ugrožene osobe.
"Socijalna politika se svodi na humanitarne akcije i ne postoji podrška države. Činjenica da veliki broj bh. građana, posebno mladih, emigrira u ogromnom broju, pokazuje da država ne samo da nema rješenje za masovno iseljavanje, već isto tako ne čini ništa da osigura mladima bolji život i perspektivu kako bi ostali u svojoj domovini, jer svi znamo da su mladi naša budućnost", istakla je Dizdarević.
Uprkos snažnoj povezanosti sa BiH, nove generacije gube bh. identitet u Irskoj
Iako bh. građani nastanjeni u Irskoj imaju snažnu povezanost sa BiH, Dizdarević je izrazila zabrinutost zbog gubitka bh. identiteta djece koja se rađaju u ovoj državi i stapaju u irsko društvo.
"BiH treba shvatiti da mnogi građani više nisu izbjeglice na privremenom boravku u Irskoj, već su zastalno nastanjeni ovdje. BiH nema ni konzulat niti ambasadu u Irskoj, a Ambasada BiH u Londonu za Veliku Britaniju zvanično ne pokriva Republiku Irsku, iako naravno priznaje usluge bh. građanima nastanjenim ovdje", navela je Dizdarević i dodala: "Papirologija za registraciju bh. djece rođene u Irskoj, dobivanje zvaničnih dokumenata i sl. je komplikovana procedura i mnogi bh. građani ne mogu dostaviti rodni list ili uvjerenje o državljanstvu niti imaju mogućnosti da to učine u BiH. Jedan od ciljeva BHAI je da uspostavi čvrstu vezu s Ambasadom BiH u Londonu".
Dizdarević je naglasila kako je riječ o važnom i ambicioznom projektu, ali da je itekako značajan za promovisanje bh. zajednice u Irskoj i edukaciju irske javnosti, ali i bh. djece koja odrastaju u njoj daleko od svoje domovine.
"U 2020. godini radit ćemo na izdavanju knjiga, priča/zapisa i fotografija članova bh. zajednice. Mi se nadamo da će se bh. građani odazvati pozivu i dostaviti nam priče, zapise i fotografije o BiH i da ćemo uspjeti završiti projekt do ljeta 2020., jer ove godine se obilježava 25 godina od genocida u Srebrenici i BHAI priprema komemoraciju koju će upotpuniti nekoliko događaja krajem juna i početkom jula", pojasnila je Dizdarević.
Dizdarević je na kraju razgovora pozvala sve zainteresovane da se prijave u Udruženje BiH u Irskoj putem online obrasca na bosanskom, ali i engleskom jeziku. Dodala je da rukovostvo udruženja ima šest članova, ali i da će se ovaj broj povećati s obzirom na veliko interesovanje. Ista situacija je i s brojem članova i simpatizera Udruženja BiH, kojih je sada 217.
