Dan nezavisnosti BIH obilježen i u Geteborgu: Zaustaviti negiranje države i diskriminaciju povratnika
Gost večeri je bio Muamer Džananović sa Univerziteta u Sarajevu, a tribinu je pratio veliki broj mladih koji se školuju, žive i rade u Švedskoj, a kojima su njihovi roditelji prenijeli ljubav prema njihovoj Bosni i Hercegovini.
U svom izlaganju Džananović je upoznao prisutne i sa historijskim činjenicama koje su dovele do referenduma i legalnog izjašnjenja građanki i građana Bosne i Hercegovine o tome žele li nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu jednakih prava za sve njene građane.
Istakao je da su separatističke snage koje su željele veći dio Bosne i Hercegovine u velikoj Srbiji već uveliko privodile svoje aktivnosti i imale sve spremno za svoje namjere u koje su krenule nakon referenduma.
"Političko djelovanje kroz 1991. godinu i formiranje srpskih autonomnih oblasti, organiziranje nelegalnog plebiscita, samoproglašenje Srpske republike BiH 9. januara 1992. su potezi koji su prethodili pripremi za oružanu agresiju i genocid. Borba za domovinu tokom agresije, opstanak države i Bošnjaka u uslovima kada im niko nije davao šansu je nešto iz čega bi morali izvući adekvatne pouke" naglasio je Džananović.
On je govorio i o aktuelnoj političkoj situaciji u državi, fokusirajući se na institucionalno negiranje genocida, negiranje države Bosne i Hercegovine i diskriminaciju i segregaciju povratnika u bosanskohercegovačkom entitetu Republici Srpskoj, što je prisutnima bilo posebno interesantno, s obzirom da je većina njih protjerana sa svojih ognjišta tokom agresije.
Navodeći brojne aktuelne primjere istakao je da se u konačnici želi potpuno izmijeniti karakter rata, istina o odbrani Republike Bosne i Hercegovine, a naglasio da se, ionako malom broju Bošnjaka i Hrvata oduzimaju elementarna ljudska prava u tom entitetu.
"Posljednja dešavanja sa ef. Mahićem u Kozarcu su samo jedan od primjera sistemskog progona malog broja povratnika. Međunarodna zajednica danas, kao i devedesetih, posmatra to bez konkretnih reakcija. Fokus visokog predstavnika je dominantno na Federaciji, a morao bi biti na RS-u i kontinuiranom nasrtaju na ustavno-pravni poredak Bosne i Hercegovine koji dolazi iz vladajuće politike tog entiteta. I danas borba za domovinu traje", rekao je Džananović.
Poručio je kako se mora raditi na programima očuvanja domovine.
"Oni koji su vodili procese nasrtaja na našu domovinu devedesetih, iako sada borave u europskim zatvorima presuđeni za genocid i na doživotne robije, u manjem bh. entitetu i Srbiji se slave, veličaju i imaju dosta sljedbenika. Zato se niko ko voli svoju domovinu, a posebno mi mlađe generacije, ne smijemo umoriti. Oni koji vode ovu državu, a čine ili kažu da su probosanske snage moraju hitno osmisliti strategije kako da zaustave negativne procese i moramo raditi na nacionalnim programima očuvanja naše domovine i jačanja njenih institucija", poručio je Muamer Džananović na tribini u Geteborgu.
Osim predavanja za brojne posjetioce priređen je i bogat program posvećen domovini BiH.
