BiH ne radi dovoljno
6

Hasan Šehović iz Svjetskog saveza dijaspore: Ako ne brinete o svojim ljudima, asimilacija je neizbježna

A. P.
Hasan Šehović (Foto: Arhiv/Klix.ba)
Hasan Šehović (Foto: Arhiv/Klix.ba)
Krajnje je vrijeme da se Bosna i Hercegovina ozbiljnije posveti ogromnom broju ljudi koji su se u toku agresije na našu zemlju, ali i poslije nje rasuli po cijelom svijetu, upozorava predsjednik Svjetskog saveza dijaspore (SSD) BiH Hasan Šehović.

Ovaj uspješni biznismen rodom iz Trebinja na čelu je SSD-a, organizacije koja već 17 godina funkcioniše kao najorganizovaniji oblik udruživanja naših građana izvan BiH. Upravo tu činjenicu ističe kao glavni uspjeh.

Glavne aktivnosti kojima se SSD danas bavi su: sastanci Glavnog odbora 3-4 puta godišnje, a svaki put u drugoj zemlji, organizovanje dopunskih škola na maternjem jeziku za našu djecu u zemljama u kojima žive, svjetsko prvenstvo dijaspore u futsalu, svake godine u drugoj zemlji, uz učešće mladih iz 16 zemalja svijeta, organizovanje biznis klubova i prezentacija investicionih projekata iz BiH, okupljanje mladih u dijaspori, posebno onih koji su rođeni van BiH u periodu poslije rata, njihovi susreti s mladima u BiH i drugim zemljama u okviru omladinske organizacije BHRoots, redovno organizovanje skupova, konferencija i seminara u znak obilježavanja genocida u Srebrenici, kao i rad sa nevladinim organizacijama u BiH i van nje uz saradnju s lokalnim zajednicama u BiH na kulturnom planu, posebno u okviru susreta Dani dijaspore BiH.

Svjetski savez dijaspore BiH osnovan je u maju 2002. godine na prvom kongresu održanom u Sarajevu s ciljem uvezivanja i koordiniranja rada bh. udruženja koja djeluju širom svijeta. Šehović je na njegovom čelu već treći mandat.

Društveni aktivizam kao reakcija na nepravde i zlo

Na pitanje šta ga, kao čovjeka s uspješnom poslovnom karijerom, koji već 27 godina živi van BiH, sve ove godine motiviše na društveni aktivizam i povezivanje ljudi iz BiH i iseljeništva, Šehović odgovara: "Prije svega to je ljubav prema mojoj domovini i njenim narodima. Pored toga, prisutna je i reakcija, otpor svim nepravdama i zlu koje nam je naneseno".

Kroz svoj posao upoznao je brojne nevjerovatne ljude porijeklom iz BiH i neprestano govori o potrebi donošenja konkretnijih rješenja kako bi se država BiH povezala sa svojom dijasporom na obostranu korist.

"Potencijal dijaspore je neiskorišten, odnosno još uvijek se ne shvata snaga i kapitalna vrijednost dijaspore. Ovo je potrebno uraditi i konkretizovati putem uređivanja zakonske regulative na nivou zvaničnih institucija BiH", poručuje naš sagovornik.

Pohvalio je aktivnosti sektora za iseljeništvo pri Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH, ali poručuje da to nije dovoljno.

"Treba pristupiti kompleksnije, definisati rad vezan za dijasporu pri diplomatsko-konzularnim predstavništvima po zemljama u kojima se nalazimo. Što prije je potrebno donijeti i zakon o dijaspori, a u okviru toga formirati i ministarstvo za dijasporu", upozorava Šehović.

Angažman pojedinaca nas spašava

Govoreći o primjeru dopunskih škola na maternjem jeziku, kazao je da su nažalost organizovane isključivo angažmanom i entuzijazmom pojedinaca, kao i roditelja djece.

"Uloga i učešće države su na vrlo niskom nivou, nedovoljni, posebno kada je riječ o finansiranju tih škola", navodi predsjednik Svjetskog saveza dijaspore BiH.

Naglašava da je, ukoliko se ne brinete o svojim ljudima, njihova asimilacija u društva u kojima žive neizbježna, a šteta višestruka. I sam svjedoči da je asimilacija ljudi porijeklom iz BiH u mnogim zemljama toliko jaka da su mnoge veze već pokidane, a jezik zaboravljen.

"Razvijeno lobiranje veoma je važno za sve zemlje, a pogotovo za zemlje kao što je Bosna i Hercegovina. Ne zaboravimo da izvan BiH živi skoro 50 posto njenog stanovništva. To je ogroman potencijal, a i masa koju treba organizovati i usmjeriti", dodaje Šehović.

Podaci govore da je više od dva miliona građana porijeklom iz BiH rasuto u 54 države svijeta i da je riječ o građanima koji su napustili zemlju početkom i tokom agresije, ali i kasnije.

Poručuje da treba biti optimista, ali kada danas gleda situaciju u BiH, priznaje da vidi previše crnog.

"Svakodnevni destruktivni i ratnohuškački ispadi pojedinaca čine da optimizam izgleda nerealno, međutim, treba se okrenuti pozitivnim primjerima i ljepotama naše zemlje koje treba prezentirati vani. Optimista treba biti i s obzirom na to kakva su vremena ostala iza nas. Lično sam optimista i vjerujem da dolaze bolja vremena, drugačije ne može biti", kazao je na kraju razgovora Hasan Šehović.