Povratnici u RS
132

Lejla Alihodžić je buduća doktorica iz Janje: Potrebno je otvoriti edukacione centre u BiH

A. B.
Lejla Alihodžić
Lejla Alihodžić
Mlada Lejla Alihodžić (19) koja dolazi iz Janje redovno obrazovanje je nastavila u Tuzli na Medicinskom fakultetu. Riječ je o budućoj doktorici koja se odlučila studirati oblast za koju nedostaje kadrova u povratničkim zajednicama širom RS-a.

Lejla je kazala da je izuzetno važno povećati broj prilika za nove generacije koje završavaju školsko obrazovanje.

"Također, vrijedi napomenuti da postoji obrazovan kadar koji je spreman raditi i djelovati u povratničkim zajednicama, te pomoći u svakom segmentu, ali je potrebno postaviti te prilike na svoje mjesto i omogućiti mladim ljudima da budu korisni članovi svoje zajednice", istakla je Lejla.

Janja je jedno od najvećih povratničkih zajednica u entitetu Republika Srpska, te u mnogim svojim segmentima predstavlja primjer održivog povratka.

"Kroz saradnju s Federalnim ministarstvom raseljenih osoba i izbjeglica dobila sam priliku učestvovati u programu stipendija. Ta podrška znači mnogo više od samo novčane, s obzirom da ta vrsta uvezivanja mladih ljudi koji vode porijeklo iz povratničkih sredina može unaprijediti šanse za neke saradnje u budućnosti. Većini djece koja su stipendisti ovog programa, školovanje bi bez toga bilo onemogućeno. Istovremeno, važno je da ostane ta veza između nekog ko ode na studij u Tuzlu ili Sarajevo i mjesta iz kojeg dolaze. Potrebno bi bilo u lokalnim zajednicama otvarati edukacione centre za mlade, koji bi bili baza i nekog neformalnog segmenta obrazovanja, ali i mjesto gdje bi mi koji smo ranije imali priliku primiti pomoć prenijeli svoje znanje na generacije koje dolaze", navela je Lejla.

Lejla je danas izuzetno dobar student Medicinskog fakulteta, ali kako je dodala, izazovi koji se vezuju za Janju, ali i druge povratničke sredine ostaju njena briga.

"Zajedno moramo raditi na tome da uklonimo diskriminaciju po nacionalnoj, etničkoj, vjerskoj osnovi u školama u RS-u. Ne smijemo imati stanje gdje se negira bosanski jezik, gdje se ne poštuje obaveza realizacije nacionalne grupe predmeta. Štaviše, neka pitanja koja su relativno i regulisana na nivou osnovnog obrazovanja, uopće ne postoje na nivou srednjih škola, u ovom smislu. Osim tih pitanja, potrebno je praktično unaprijediti školstvo, posebno područne škole kojima treba jačanje nastavnog kadra, nastavnih pomagala, ali i osiguranje osnovnih sredstava za rad", poručila je Lejla.