Narod na frontu
750

Dodik otvoreno sve suroviji prema Inzku: "Kuha" li se nešto u loncu međunarodne zajednice?

D. Bezdrob
Foto: EPA-EFE
Foto: EPA-EFE
Četiri dana nakon 25. godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma i noć uoči Dana državnosti BiH, predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider SNSD-a Milorad Dodik ogolio je svoju politiku pred očima ambasadora svjetskih sila u Ujedinjenim nacijama.
Da je Dodik "kiksao" u svom nastupu pred očima svijeta bilo je jasno svima koji su gledali njegovo agresivno izlaganje iz udobne fotelje u Banjoj Luci. Pripremio je Dodik punu artiljeriju, a onda je u punom naponu sasuo po Uredu visokog predstavnika u BiH i lično Valenzinu Inzku. Pred očima cijelog svijeta udarao je i po mrtvima i živima. Istovremeno, Dragan Čović se "držao" svoje principijelnosti i zahtjeva, a Bakir Izetbegović na vrijeme "vješto izbjegao" učešće u debati i tako uperio svjetla pozornice na svoje kolege. Kao da je znao šta se sprema.

Do koje granice su išle uvrede i napadi najbolje oslikavaju trenuci kada se Inzko u jednom trenutku smijao, a u drugom hvatao za glavu na izjave lidera vodeće političke organizacije u bh. entitetu Republika Srpska.

Inzkove reakcije tokom Dodikovog izlaganja
Inzkove reakcije tokom Dodikovog izlaganja

No, nakon što je saslušao snažne i direktne poruke ambasadora Amerike, Njemačke, Francuske, Belgije, Finske i drugih, umotane u visokodiplomatske celofane, Dodik je pokušao zakočiti na skliskom terenu, poručivši na kraju da je on za mirnu i stabilnu evropsku BiH, onu dejtonsku, da nije čovjek od sukoba, pa opet, samo blaže, blago napao svjetske sile te u konačnici pozvao Valentina Inzka da skupa skinu tablu s imenom Radovana Karadžića na studentskom domu na Palama. Baš onu koju je lično Dodik postavio prije četiri godine sa suprugom i kćerkom osuđenog ratnog zločinca.

Između redova, provukao je Dodik nadu da će narod na Palama, u tom slučaju, odgovoriti umjesto njega i Inzku i međunarodnoj zajednici. Pitanje je samo kako bi svijet reagovao na necivilizacijsko ponašanje naroda kakvo očito potajno potencira Milorad Dodik.

Otkrivanje table sa nazivom Studentskog doma
Otkrivanje table sa nazivom Studentskog doma "Radovan Karadžić" na Palama (2016.)

Sljedeće pitanje koje se može nametnuti jeste da li zapravo Dodik polako, ali odlučno, počinje gurati svoj srpski narod ispred sebe u svojoj ličnoj borbi s međunarodnom zajednicom i domaćim civiliziranim svijetom i da li je spreman žrtvovat nacionaliste, lako zapaljive građane zadojene iskrivljenom historijom odgojenoj na mitovima, lažima, podvalama i dugogodišnjim obmanama domaćih političara!?

Sve češći i nemilosrdniji Dodikovi napadi na Inzka, kao personifikaciju međunarodne zajednice, a jednako sve direktniji odgovori s druge strane kao da pokazuju da se "nešto sprema".

Upravo takvi, sve češći ataci Milorada Dodika, trenutno prvog čovjeka Predsjedništva BiH i predsjednika SNSD-a, onim upućenijim u bh. političku zbilju sve više "nabacuju" da zapravo lider SNSD-a možda i naslućuje i strepi od mogućih novih sankcija - onih iz Evropske unije s obzirom na to da je odavno na američkoj crnoj listi. Naglasimo da ni američke sankcije nisu usmjerene protiv naroda, stranke ili grupacije, već protiv jednog čovjeka. Takve bi mogle biti i neke nove.

Rusija nikada nije bila bliže Drini, a to očigledno posljedično izaziva i snažniji američki angažman na Balkanu, konkretno u Bosni i Hercegovini koja predstavlja posljednji bedem na pragu Evropske unije. Snažna američka i evropska podrška euroatlantskim integracijama Bosne i Hercegovine, naročito nakon izbora Joea Bidena za predsjednika SAD-a, zasigurno bi mogla dovesti i do kažnjavanja onih koji krišom rade na njenom rasturanju u službi ruskih interesa, a u naletima adrenalina "izlete" baš kao što je Milorad Dodik u utorak navečer pred ambasadorima Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija pod predsjedavanjem ruskog ambasadora koji je trebao biti potencijalni zaštititnik.

Dodik je danas pod pritiskom domaće javnosti, ali i one svjetske. Nakon neprežaljenih poraza u Banjoj Luci i Bijeljini na netom održanim lokalnim izborima polako se okreće svom političkom opstanku i općim izborima koji su za dvije godine, ali mnogo bliže nego što se čine. On je, kao i lideri SDA i HDZ-a, odavno svjestan da ih može dobiti na nacionalističkoj retorici, zapaljivim temama, vještačkim sukobima i suptilnom zastrašivanju naroda "gdje ih samo on i njegova stranka mogu spasiti".

Na građanima Bosne i Hercegovine je da sami demistificiraju ono što im je teret na ramenima već skoro tri decenije, zašto su na rubu siromaštva, zašto im državom vladaju korupcija, nepotizam i kriminal, zašto već nisu dio EU, zašto su im zdravstvo i pravosuđe takvi kakvi jesu, a na silama koje su skrojile luđačku košulju marke "Dejton" da je počnu razvezivati i prestanu od BiH praviti državu "tri plemena s poglavicama".