Ćerimagić: Građane zanima bolji život u ovom trenutku, a ne u dalekoj budućnosti

On ističe da zbog toga ohrabruje činjenica da je prema Agenciji za statistiku EU (Eurostat) barem rezultat popisa stanovništva koji ima Agencija za statistiku BiH u skladu s EU standardima.

"To je vrlo pozitivno. Umjesto dugotrajne rasprave o tome da li je te koliko i rezultat Republičke agencije za statistiku u skladu sa standardima EU, bh. vlasti bi u svojim odgovorima mogle poslati oba rezultata i objasniti metodologije koje su koristile. EU će onda objasniti koji od dva rezultata je bliži EU standardima i time, nadati se, pomoći svima u BiH u pripremi za naredni popis stanovništva", kazao je Ćerimagić.

Mnogi analitičari ukazuju na izuzetno dug proces odgovaranja na upitnik kao dokaz kako zemlje članice EU nisu trebale prihvatiti zahtjev BiH za članstvo u EU.

"Naprotiv, mislim da se radi o prvoj pozitivnoj odluci EU u vezi s BiH u više od deset godina. Tom odlukom EU je od BiH zatražila da napravi inventuru trenutnog stanja. Isto ono što je od susjeda tražila godinama ranije. Time je napravljen dugo očekivani otklon od svega što smo gledali posljednju deceniju, kada je EU pred BiH postavljala uslove koji su bili nepromišljeni i koji nisu imali veze s EU standardima. Od policijske reforme, preko zatvaranja OHR-a, do provedbe presude u slučaju Sejdić i Finci. Odlukom da prihvati zahtjev za članstvo, EU je dala poštenu šansu BiH da sazna koliko je daleko od EU standarda. I time je stvorena jedna zanimljiva i korisna dinamika u bh. društvu i politici", rekao je Ćerimagić.

Na pitanje na kakvu dinamiku tačno misli, Ćerimagić je odgovorio da s jedne strane postoji civilni sektor koji s punim pravom ukazuje na činjenicu da je susjednim zemljama za prikupljanje odgovora bilo potrebno dosta manje vremena nego BiH, te da im je bilo jednako zahtjevno i teško.

"Imate i stranke opozicije koje traže od vlada da svojom sporošću prestanu sramotiti BiH i tvrde kako bi, da su one na vlasti, sve išlo puno brže i kvalitetnije. I da je zbog sporosti u odgovaranju svakim danom sve nerealniji kandidatski status koji je tročlano Predsjedništvo BiH građanima obećalo za kraj ove ili prvu polovicu naredne godine. S druge strane onda imate ovosedmičnu reakciju vlasti koja je u samo nekoliko sati broj nedogovorenih pitanja smanjila sa osamdeset na sedam. Od pritiska javnosti i opozicije bh. vlade brane se kako je proces prikupljanja materijala za odgovore na upitnik jedan od najzahtjevnijih zadataka koje su javna uprava i politika u BiH do sada imale. Ali, isto su mislile i vlasti drugih država koje su prošle kroz proces prikupljanja odgovora", rekao je Ćerimagić.

Dodaje da bh. vlade navode sve izazove vođenja procesa u kojem se prikuplja desetine hiljada stranica materijala, u kojem učestvuje nekoliko stotina institucija i nekoliko hiljada ljudi i hvale se kako su, bez obzira na ogroman broj aktera koji imaju različite nadležnosti, poglede i interese, ipak dogovorili sadržaj odgovora na 3.235 pitanja.

"Bh. društvo i politika trebaju jedno takvo pozitivno takmičenje. Naročito kada razmišljamo o izborima u oktobru naredne godine. Sve to podsjeća na dinamiku koja je stvorena u vrijeme ispunjavanja uslova za ukidanje viza, kada je BiH također kasnila za susjedima. Tada je, u odnosu na susjede, bezvizni režim u BiH stigao godinu kasnije, tek u decembru 2010. godine, ali su građani dva mjeseca ranije na općim izborima jasno kazali šta misle o tome. Čini se da su toga svjesne i vlade i opozicija. I to je dobro za BiH", kazao je Ćerimagić.

Evropska komisija u februaru naredne godine objavljuje novu strategiju za zemlje zapadnog Balkana. Mnogi očekuju da će njome EU objasniti kako će šest zemalja zapadnog Balkana pripremiti za članstvo u EU do 2025. godine.

"Članstvo u EU se građanima regije danas čini nerealnijim i nedostižnijim nego prije desetak godina. Dok ih domaći političari i EU uvjeravaju kako svakim danom njihove zemlje napreduju te kako su sve bliže obećanom cilju, građani sve manje vjeruju u obećanja punopravnog članstva i blagostanja. Razlog takvom raspoloženju valja tražiti i u potpuno nerazumljivom jeziku o EU. Jezik kandidatskog statusa, pregovora, otvorenih i zatvorenih poglavlja često je nerazumljiv čak i onim koji se svakodnevno bave EU integracijama. Građane zanima bolji i kvalitetniji život. I to sada, a ne u dalekoj budućnosti", smatra Ćerimagić.

Kako kaže, očekivanje od EU je da proces približavanja učini razumljivijim, ali i da proces bude mnogo više o poboljšanju svakodnevnog života, i to što prije. On ističe da mora postati jasno da proces približavanja EU sa sobom nosi manje poginulih u saobraćajnim nesrećama, manje smoga i bolji kvalitet zraka i vode, više zaposlenih, manje korupcije, brže i nepristrasnije obavljanje poslova na šalterima i kvalitetnije obrazovanje.

"I mora postati jasno kako i kojim mjerama će zemlje regije, uz podršku EU, doći do tog cilja te da li vlade u regiji napreduju u ispunjavanju tih mjera ili ne. Trenutno to nije slučaj pa ako februarska strategija bude išla u tom pravcu, onda će to biti signal ohrabrenja svim iskrenim reformatorima u regiji", zaključio je Ćerimagić.