EU u klin, bh. vlasti u ploču: Jasno poručeno da je prerano za podnošenje aplikacije za članstvo

"Makedonija je status kandidata dobila davne 2005. godine za samo godinu i devet mjeseci, ali je u pregovorima sve do danas na samom početku. Crna Gora je kandidatski status dobila za dvije godine i dva dana, Srbija za dvije godine i dva mjeseca, a Island za jedanaest mjeseci. Različita su iskustva i u početku pregovora. Sa Islandom su prva pregovaračka poglavlja otvorena za svega 40 dana, a Makedonija od prvih poglavlja nije odmakla ni za deset godina", pojašnjava Zekerijah Smajić.

Nerealne najave optimističnog Čovića

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović ovih je dana objelodanio svoje optimistično očekivanje da će naša zemlja dobiti status kandidata za godinu dana.

Prema Smajićevom mišljenju, to bi zasigurno bio balkanski rekord.

"Ja bih u tom slučaju bio presretan, ali moja struka i činjenično stanje u našoj zemlji i u EU mi ne daju da se služim političkim metodama disperzije iluzija. Silno bih volio da ne budem u pravu. Stanje u Bosni i Hercegovini je dramatično složeno. Naša država je sistemski nefunkcionalna, iznad naših državnih vlasti je i danas međunarodni protektor, što naprosto nije u simbiozi s pravilima i praksama EU, etnonacionalizam je također u porastu, trednovi disolucije su sve vidljiviji, međustranački odnosi sve zaoštreniji i neiskreniji itd. Ako BiH kao buduću članicu EU želimo istinski, činjenično i moralno, onda se ovdje moraju dogoditi strahovito krupne promjene. Sve je drugo međusobno ulagivanje između Sarajeva i Brisela koje ni državi ni građanstvu ne otvara nikakvu svjetliju budućnost od sadašnje", kaže Smajić.

Adnan Huskić, politički analitičar, kaže da BiH još uvijek nije ispunila dva ključna uvjeta za podnošenje kredibilne aplikacije. Prvi uvjet je prilagođavanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i ovaj uvjet bi mogao biti ispunjen do 15. februara.

"Drugi uvjet je uspostava funkcionalnog mehanizma koordinacije i to je dio koji mi, nažalost, nismo ispunili, niti vidim naznake da će se to riješiti u narednom periodu", kaže Huskić koj napominje da je bh. vlastima odaslana jasna poruka iz EU da je za podnošenje aplikacije prerano.

Sve ključne članice EU još od 2009. godine insistiraju na kredibilnoj, a ne formalnoj aplikaciji, a i Zekerijah Smajić ukazuje na jasne poruke iz EU da je za aplikaciju prerano.

Jasan stav EU: Za aplikaciju je prerano

"U posljednjih nekoliko dana i sedmica prije zvanične odluke da se aplikacija ipak podnese 15. februara, sva tri najvažnija glasa Evropske unije su sugerirala da je bolje da aplikacija bude dobra nego da bude ishitrena. Takve poruke su u Sarajevo odaslali holandski šef diplomatije kao predsjedavajući Vijeća EU, kao i njemački i britanski ministri koji su inicijatori Berlinske incijative za BiH iz novembra 2014. Sve to bh. državnom vrhu nije bilo dovoljno da shvati da je ishitrena aplikacija, i to u kritičnom unutrašnjopolitičkom momentu, mnogo veća kompromitacija i udar na imidž države, nego što je eventualna socijalnopsihološka dobit za ono malo preostalih optimista u zemlji. Tim prije što sam čin podnošenja aplikacije nema karakter nikakve pozitivne političke senzacije, historijskog događaja ili značaj bilo kakvog suštinskog zaokreta u procesu evropskih integracija. Jedina dva historijska traga s tim u vezi bit će 15. februar kao datum podnošenja aplikacije, te ime i prezime člana Predsjedništva BiH koji je obavio ulogu pismonoše. Meni se čini da je ovo posljednje i krucijalno za svu ovu brzopletost", kaže Smajić.

Huskić smatra da je cijela priča o podnošenju aplikacije predstava vlasti za bh. građane.

"Trenutna vlast nastoji sebe prikazati kao nekoga ko je otkočio taj proces integracija. Ipak, suštinski napredak je minoran, jer je nama aktivacija SSP-a poklonjena, a određeni napredak zahvaljujemo promjeni pristupa EU prema BiH", kaže Huskić.

Marketinški trik pred izbore

Prema Huskićevom mišljenju, bh. vlasti koriste sjajan momenat za predaju aplikacije kao svojevrsni marketinški trik.

"U martu se raspisuju lokalni izbori, a vlasti su odlučile aplikaciju predati nekoliko dana prije. Uopće se ne vodi računa o kredibilnosti aplikacije i samo je pitanje da li ćemo nekoga podnošenjem aplikacije iziritirati. Jasno je da nam niko iz Brisela neće otvoreno reći da nije vrijeme za aplikaciju, ali su sasvim jasne posredne poruke koje bh. vlasti očigleno ignorišu", kaže Huskić.

Prema Smajićevom mišljenju, tri su ključna uvjeta za podnošenje kredibilne aplikacije: provedba Reformske agende, izmjena SSP-a te mehanizam koordinacije.

“Nisam sklon pravljenju gradacije ovih uslova po kompleksnosti, jer je svaki za sebe specifičan i složen. Neki je više politički, neki trgovinski, a neki dominantno institucionalni, ali svaki na svoj specifičan način odražava sposobnost ili nesposobnost bh. države da upravlja procesima integracije i konačno nas dovede do cilja. Ako sve ove uslove u očekivanoj perspektivi BiH kao država ispuni kvalitetno, tada za članstvo u EU ima nade. Ako se i na ovim ispitima padne, ili ako nam se bude ponovo iz Brisela gledalo kroz prste, u tom slučaju ćemo svi mi biti učesnici ili saučesnici još jednog općedruštvenog i civilizacijskog debakla. Izuzetih u tom slučaju neće biti jer proces prilagođavanja standardima EU nije kratkoročni posao niti je zadaća i cilj samo države, institucija i administracije. To bi konačno morao biti općenarodni pokret kojim prava i sposobna država samo upravlja. Sve dok se iz procesa integracije ne isključe podobni i poslušni patriotski sumnjivci i strani mešetari po našoj zemlji, a ne uključe domaći akademici, naučnici, mediji i istinski entuzijasti u zemlji i milionskoj dijaspori, naš put ka Evropskoj uniji će biti farsa i žalovanje za godinama naših života koje su bačene u bezdan”, zaključuje Smajić.