"To je nedvojbeno dobra vijest za sve one koji smatraju da će demokratija, prosperitet i etnički sklad pustiti korijenje u bivšoj Jugoslaviji jednom kada sve države nastale njenim raspadom, kao i susjedna Albanija, postanu članice EU", navodi Barber i odobravanje SSP-a sa BiH posmatra u kontekstu krize u Ukrajini, navodeći da su rusko-zapadni odnosi na najgorem nivou od pada komunizma.
"Zvanični Kremlj je proteklih godina jasno dao do znanja da namjerava pojačati svoj utjecaj na Balkanu. Inicijativa EU je znak da se vlade evropskih zemalja tome suprotstavljaju", smatra Barber i dodaje: "Naravno, sa ekonomske tačke gledišta i tačke administrativnih kapaciteta potrajat će dok BiH bude u poziciji da se zaista pridruži EU. Osim toga, predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker je odbacio mogućnost širenja EU u toku njegovog mandata, koji će završiti 2019. godine".
Ipak, urednik Financial Timesa navodi da, ukoliko narodi u BiH budu postigli dugoročni napredak i etničko pomirenje, izgledi za članstvo u EU "mogli bi biti realni, a ne fatamorgana".
"Kada je najavio pauzu u širenju EU, Juncker je trebao učiniti više na naglašavanju pozitivne vizije EU prema BiH", mišljenja je Barber. "Ovako su britanske i njemačke vlasti preuzele ulogu predvodnika u naporima da bh. političare obavežu na reformski paket koji će EU omogućiti odobravanje pridruživanja. Bio je to znak i da britanska diplomatija u Evropi nije sasvim paralizovana, kao što neki kritičari smatraju. Reforme u BiH obuhvataju oblasti poput antikorupcijskih mjera, učinkovitosti vlade, pomirenja među ratnim neprijateljima, ekonomske stabilizacije i otvaranja novih radnih mjesta", podsjetio je Barber i dodao da će, neizbježno, biti sumnji u iskrenost nekih političara u provedbi tih reformi.
Naveo je i riječi ambasadora Velike Britanije u BiH Edwarda Fergusona, koji je rekao: "Nisam naivan. Znam da je u prošlosti bilo mnogo inicijativa koje nisu uspjele. Neki ljudi jako puno ulažu u održavanje statusa quo".
Barber kao njihovog predvodnika navodi Milorada Dodika, lidera bosanskih Srba, za kojeg kaže da je godine svog rada posvetio diskreditovanju kompleksnog sistema decentralizovane vlasti, balansirajući interesima triju naroda određenim Dejtonskim sporazumom.
"Ne zaboravimo da je Dodik prošle godine brzo prihvatio rusku aneksiju ukrajinskog Krima. Na isti način Dodik sanja o odcjepljenju entiteta Republika Srpska od BiH", kaže urednik FT-a i dodaje da nijedna vlada sa ambicijama za članstvo u EU ne podržava ovaj korak, pa ni trenutna vlada Republike Srbije.
"Što se tiče Rusije, nema sumnje da će učiniti sve što može da prepriječi put ulaska u EU Bosni i Hercegovini, Srbiji i drugim zemljama regiona, poput Makedonije i Crne Gore. Ako to ipak ne uspije, Moskva ima Plan B o raspoređivanju ruskog utjecaja u tim državama na način da neke od njih barem ponekad, iako članice EU, rade u korist Moskve, poput Kipra i Grčke", navodi Barber.