U 2018. godini Evropskom unijom prvo predsjedava Bugarska, kasnije Austrija, nakon koje slijedi Rumunija, a sve tri zemlje se zalažu za ulazak Zapadnog Balkana u Uniju.
Hahn je poručio da Evropska komisija naredni period vidi kao nove šanse za približavanje Zapadnog Balkana EU, međutim dodaje i da je "slaba korist od samog oduševljenja ako se riječi ne pretvore u djela".
Prilikom nedavne posjete Albaniji on je rekao da zemlje regije moraju raditi na daljim reformama i da se ne smiju odmarati na lovorikama. Osim toga, istakao je da su izgledi Srbije, Crne Gore, Makedonije, Albanije, Bosne i Hercegovine i Kosova, zemalja od kojih neke imaju status kandidata za članstvo u EU, bolji nego prije godinu i po dana.
Predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker je u govoru pred Evropskim parlamentom istakao evropske perspektive zapadnog Balkana. Osim toga, čak se pominje i mogući datum proširenja - 2025. godina.
Ipak, Hahn kaže da balkanske zemlje ne mogu samo čekati. Radi se o procesu u kojem zemlje koje teže članstvu u EU svojim reformskim naporima moraju dati doprinos.
Hahn je u razgovoru s novinarima u Tirani rekao da "još nije odlučeno koje će prve države biti primljene u EU, iako su neke već počele pristupne pregovore".
Kada je riječ o procesu približavanja, zapadni Balkan je u različitim stadijima. Dok EU sa Srbijom i Crnom Gorom već vodi pristupne pregovore, Makedonija i Albanija su dobile status kandidata. BiH je od toga daleko, a Kosovo još dalje.
