Mediji imaju ključnu ulogu za EU integracije, novinari podložni pritiscima često plasiraju lažne vijesti u BiH

Naveo je i to da su mediji u većini zemalja bili slobodniji prije deset godina nego danas. Pojasnio je da je takva situacija prisutna u BiH, ali i u drugim mnogo razvijenijim demokratijama koje se bore s ekomomskim problemima, prije svega zbog promijenjenih tržišnih parametara.

"Mnogo je faktora koji su doveli do toga, više u drugim zemljama, nego u BiH, a riječ je prije svega o nejasnom vlasništvu nad ključnim medijima, ali i onim 'dvomjesečnim portalima' koji se uspostave i vrlo brzo se ugase. To unosi posebnu dozu nesigurnosti u medijima, ali i javnosti. Također, malo regionalnih medija je samoodrživo na komercijalnoj bazi, jer su političke i ekonomske grupe navikle da 'imaju prste u tome' i u tome su veoma vješte", dodao je.

Istakao je da upravo takve grupe koriste propagandu i uspješno manipulišu javnošću te da je upravo zbog toga ključno obrazovanje.

"Mislim da ne postoje brza i laka rješenja jer sloboda medija i pritisak pod kojim se oni nalaze je problem koji prevazilazi granice profesije, jer to se ne tiče samo medija, nego cijelog društva. Društvo mnogo očekuje od novinara i potrebni su veliki napori i zajedničko djelovanje da se trenutna situacija popravi. Ohrabruje to što veliki dio javnosti, medija i međunarodnih partnera postaje svjestan važnosti slobode izražavanja i da su zainteresovani za poboljšanje u toj sferi", rekao je Loza.

Zemlje Zapadnog Balkana su najpodložnije lažnim vijestima

Jamila Milović Halilović, šefica Ureda za komunikacije Evropske unije u Sarajevu, navela je kako obrazovanje igra ključnu ulogu u cjelokupnom sistemu dezinformacija, algoritama i lažnih vijesti.

"Evropska komisija je do sada objavila niz studija i relevantnih izvještaja, jedna od posljednjih je od Instituta za otvoreno društvo u Sofiji gdje su zemlje Zapadnog Balkana ocijenjene kao najranjivije i najpodložnije lažnim vijestima, a BiH je, nažalost, na samom vrhu te liste. Riječ je o temi o kojoj mnogi misle da mnogo znaju, ali veoma malo o njoj istražuju i čitaju", istakla je Jamila.

Pojasnila je da je upravo cilj novinarskog foruma iznošenje iskustava i preporuka medijskih stručnjaka, regionalnih novinara i predstavnika Delegacije EU kako bi se na najbolji način pronašlo rješenje za suzbijanje negativnog trenda širenja dezinformacija i lažnih vijesti koji utječu na sve procese u BiH i okolnim zemljama.

"To je veoma bitno kako bi svi mediji u demokratskim procesima naučili kako da se nose s lažnim vijestima u globalnom svijetu. Mislim da je to posebno važno za BiH u ovom predizbornom kontekstu. Ovo se pitanje ne može izolovano riješiti nego to mora biti učinjeno u sklopu svih institucija, regulatora, medija, novinara i obrazovnih institucija, Evropske unije i svih onih koji se zalažu za što je manje moguće plasiranje lažnih vijesti, dezinformacija posebno na društvenim medijima", pojasnila je Jamila.

Dejan Anastasijević, novinar BBC-ja na srpskom jeziku iz Beograda, pojasnio je odnos ulaska zemalja Zapadnog Balkana u Evropsku uniju i medijskog izvještavanja o toj temi. Naveo je da se u Srbiji, pogotovo Beogradu, smatra da vlada antievropsko mišljenje javnosti, ali da je to u potpunosti pogrešno.

"To je prije svega zato što je i taj antievropski način dominantan u medijima, a pravi rezultati istraživanja javnog mnijenja govore o tome da je 58 posto građana za ulazak u Evropsku uniju. Taj procent varira otprilike za deset posto. Tako, ukoliko dođe do određenih prepreka na tom evropskom putu procent se snižava, a sve zbog načina medijskog izvještavanja", naveo je.

S druge strane, Anastasijević je naglasio da su mediji najmanji problem i da više zabrinjava trenutna politička, ekonomska i sigurnosna situacija te nezavisno pravosuđe u zemljama koje teže ka Evropskoj uniji i da su te sfere mnogo gore nego u Evropi.

"Evropska unija zemlje Zapadnog Balkana posmatra kao dio Evrope koji treba smiriti, a ne uključiti u svoje članstvo i zbog toga uvijek podržavaju lidere koji teže autokratiji, ali podržavaju stabilizaciju, kao što su Aleksandar Vučić (Srbija), Nikola Gruevski (Makedonija) i Milo Đukanović (Crna Gora). Samim tim je razvijen i dvoličan odnos EU prema tim liderima kako bi se postigli obostrani interesi, a situacija, umjesto da se poboljšava, postaje sve gora pa tako svjedočimo terorističkim napadima u Evropi, migrantskoj krizi i ratu na Bliskom istoku", rekao je Anastasijević.

BiH je najmanje napredovala u procesu EU integracija

Dženana Hodžić, savjetnica Kancelarije specijalnog predstavnika EU, pojasnila je gdje se trenutno BiH nalazi u procesu EU integracija, pogotovo kada je riječ o stabilizaciji i pridruživanju. Podsjetila je da je naša država zajedno s Hrvatskom i Makedonijom 2000. godine započela taj proces, ali da je ostvarila najmanje uspjeha.

"Makedonija je već od 2004. godine postala službeni kandidat za ulazak u EU, dok je Hrvatska njen punopravni član postala 2013. godine. Srbija i Crna Gora su postale kandidati za članstvo u EU 2007. godine, a BiH je tek u februaru 2016. godine podnijela zahtjev za članstvo i u njemu je potvrdila da ima dovoljno razvijenu demokratiju i potrebne kopenhagenske uslove (političke, ekonomske i usklađeno zakonodavstvo). Odgovorili su na prvi krug, a u narednom periodu dobit će dodatna pitanja, što je i normalna procedura, međutim, bitno je naglasiti da je ona tek u fazi mišljenja", kazala je Hodžić.

Navela je da su Srbija i Crna Gora već duboko u procesu članstva, a da je BiH nakon 18 godina tek u fazi mišljenja. Naglasila je da su u ovom procesu obrazovanje i kvalitetno informisanje veoma važni te da u tome važnu ulogu igraju mediji, ali i podrška građana.

"BiH je sporo napredovala zbog neriješenog pitanja 'Sejdić-Finci', a prema zahtjevima EU prava manjina su ključni elementi kada je riječ o stabilizaciji. Tako su se dovela u pitanje ljudska prava, promjena Ustava, egzistencijalni problemi koji su rezultirali protestima građana, a zakonodavstvo nije usklađeno s evropskim standardima. EU nastoji prilagoditi svoje politike i strategije, a preporuke sa samita iz Sofije će zavisiti od medijske komunikacije i količine dezinformacija", zaključila je Hodžić.