Revizori su proveli metareviziju, gdje su uglavnom ocjenjivali podatke iz svojih prethodnih specijalnih izvještaja i ocjene Komisije te su ispitivali cijeli proces programiranja, kao i 52 nacionalna projekta i tri regionalna programa.
Finansijska podrška EU zemljama Zapadnog Balkana bila je potpuno efikasna i donekle je uspjela ojačati administrativne kapacitete u regiji, zaključili su revizori. Međutim, to se mora postaviti u kontekst značajnih nedostataka koji su svojstveni državnim organima u regiji.
Revizori su utvrdili da ciljevi Komisije nisu uvijek bili utvrđeni i mjerljivi. Programi i projekti su se zasnivali na potrebama, ali ocjene nekih korisnika u polju vladavine zakona su pokazale znatne nedostatke. Apsorpciju sredstava koče slabi administrativni kapaciteti u nekim zemljama i strogi zahtjevi EU za upravljanje sredstvima kada je realizacija bila decentralizirana.
Šef Delegacije EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark rekao je da izvještaj pokazuje transparentnost i samokritični način na koji EU provodi svoje programe.
"Mi upravljamo ogromnim sredstvima, velikim brojem budžeta koji su namijenjeni za podršku BiH i zemljama regiona. I veoma je bitno da svaki euro koji dolazi od poreskih obveznika u EU bude potrošen na adekvatan način", rekao je Wigemark.
Dodao je da će revizori biti strogi kada budu nadgledali trošenje EU fondova.
"Mnogo novca će u okviru reformske agende biti potrošeno u ovoj zemlji u narednim godinama. Želim da pošaljem jasnu poruku da bilo kakav pokušaj zloupotrebe ovih sredstava, bilo kakav pokušaj korupcije, ako neko misli da može u svoje džepove staviti dio tog novca, mi ćemo biti strogi prema takvim pokušajima. Naši revizori su veoma strogi. Možda nema uvijek vladavine zakona u BiH, ali postoji vladavina zakona u EU", rekao je Wigemark.
"Pored ekonomskog aspekta i ekonomskih ciljeva, IPA ima i zadatak da jača administrativne kapacitete kako bi se zemlja mogla bolje nositi sa budućim članstvom u EU", rekao je Istvan Szabolcs Fazakas, član Evropskog revizorskog suda koji je predvodio reviziju i dodao da je u periodu od 2007. do 2014. godine na Zapadnom Balkanu utrošeno 5,1 milijarda eura ovih sredstava.
Iako je bilo nedostataka u izvještavanju, Komisija je bila efikasna u praćenju realizacije projekata, kažu revizori. Također je bila djelimično efikasna u praćenju zaključaka i preporuka ocjena. Uprkos znatnim nedostacima korisnika, bila je u mogućnosti da podrži koordinaciju donatora.
Što se tiče administrativnih kapaciteta, pomoć Evropske unije je obično dala planirane rezultate, a podrška vladavini zakona i reformi javne uprave bila je djelimično održiva.
U vezi s projektima vezanim za vladavinu zakona, Komisija nije dosljedno primijenila uslove i osigurano je relativno malo finansijskih sredstava u ključnim oblastima kao što su sloboda medija, javno tužilaštvo i borba protiv korupcije i organizovanog kriminala. Nedostatak političke volje za reformu institucija, nedovoljan budžet i osoblje, kao i loša koordinacija također su utjecali na održivost projekata, zaključili su revizori.
Szabolcs Fazakas rekao je da su sredstva EU učinkovito upotrijebljena i da su imala široku primjenu u zemljama Zapadnog Balkana, ali glavni nedostaci koji su uočeni su oni koji se vezuju za nacionalne vlasti.
"Reforma javne uprave jeste polučila održive rezultate. Međutim, u oblasti vladavine prava ima dosta nedostataka koji se uglavnom vezuju za resurse i upošljavanje, što je opet rezultat političke volje u zemljama u kojima se provode projekti. Projekti su sačinjeni i započeti. Međutim, nije došlo do održivih rezultata, uglavnom zbog političke volje i ambijenta u zemlji korisnika, posebno kada su u pitanju oblasti pravosuđa, tužilaštva, borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije", rekao je Szabolcs Fazakas i dodao da donatorsku koordinaciju u velikoj mjeri onemogućavaju političke intervencije i politička nevoljkost zemlje korisnika.
