Prošlogodišnji protesti su ipak urodili plodom: Evropska unija dala novu šansu BiH
Evropska unija (EU) je ponovo pružila šansu bh. političarima kako bi se blokirani napredak BiH prema evropskim integracijama što prije nanovo pokrenuo. Dolazak visoke predstavnice za vanjsku i sigurnosnu politiku EU Federice Mogherini samo je posljednji u nizu znakova da je naša zemlja ponovo na tačci dnevnog reda.
"Međunarodna zajednica je spremna pomoći u ovim reformama i čvrsto vjeruje da bi one mogle pokrenuti revitalizaciju privrede i potaknuti investicije i nova radna mjesta", rekao je glasnogovornik Delegacije EU u BiH Andy McGuffie za Klix.ba, dodavši da reforme u sebi sadrže šest prioriteta.
Naime, riječ je o smanjenju poreznih opterećenja rada, ukidanju pravnih prepreka za stvaranje novih radnih mjesta, reformi komplicirane poslovne klime, jačanju pravnog okruženja za poslovanje, pojednostavljenju propisa u cilju umanjenja mogućnosti za korupciju i ciljanoj socijalnoj zaštiti.
Ambasador Holandije u BiH Jurriaan Kraak je u razgovoru za Klix.ba istakao kako je posljednji dokument o reformama Sporazum za rast i zapošljavanje izuzetno važan te da je sljedeći korak implementacija mnogih zadataka, dok će u narednih nekoliko sedmica akcijski plan za realizaciju socioekonomskih reformi biti će razrađen između predstavnika BiH i EU.
Ne smije biti odgađanja
I zemlje koje nisu članice EU, kao što je Norveška, izrazile su podršku sprovođenju Sporazuma.
"Norveška u potpunosti podržava novu inicijativu Evropske unije i nadamo se da će to dovesti do ekonomskog razvoja i naposljetku do stvaranja radnih mjesta za sve Bosance i Hercegovce", rekla je za Klix.ba Vibeke Lilloe, ambasadorica Norveške u BiH.
Ambasador Kraak je naveo da osjeća ohrabrenje jer tvrdi da je poruka bh. političara obećavajuća.
"Nadam se da razumiju da nema drugog puta osim onoga prema napretku. Obraćanje pažnje na prave probleme koje građani imaju svakodnevno više se ne može odgađati", rekao je Kraak, dok je ambasadorica Lilloe podsjetila na učešće Norveške u prijašnjim projektima koji su za cilj imali zaposlenje građana.
"Manju inicijativu Norveška je finansijski podržala prošle godine kroz konferenciju u Banjoj Luci i sajam zaposlenja u Zenici, a isti je rezultirao kreiranjem novih 850 radnih mjesta. Sa novim Sporazumom nadamo se da će uslijediti novi veliki sajam zaposlenja koji bi se ovoga puta mogao održati u RS-u", rekla je Lilloe.
Planovi i reakcije
"Planovi su veliki i BiH ima podršku, ali sve je uzalud ako bh. lideri nisu iskreni u svojim namjerama da se drže obećanja. Moraju shvatiti da ne smije biti kašnjenja jer vrijeme ističe. Moraju znati da je ovo čak četvrti put da međunarodna zajednica složno daje pomoć BiH i to u vrijeme kada vaša zemlja više nije prioritet na svjetskoj sceni. Nakon 20 godina očekujemo napokon da vidimo napredak, a Holandija nije izuzetak", rekao je holandski ambasador Kraak, dok je ambasadorica Norveške ponovo istakla da će njena zemlja ponuditi pomoć i podršku kroz cijelu godinu.
Predstavnici zemalja kao što je Holandija prepoznaju razloge za frustraciju građana kada je u pitanju pominjanje bilo kakvog napretka. Prema riječima ambasadora Kraaka, ljudi u BiH su s razlogom cinični.
"Ipak, uvjeren sam da obični građani mogu pomoći da bh. političare zajedno natjeramo da rade. Nadam se da građani BiH znaju kako je Sporazum za rast i zapošljavanje zapravo odgovor Evropske unije na proteste iz februara 2014. godine. Ljudi su tada pokazali šta žele – posao, bolju administraciju i kraj egoizma političkih elita", objasnio je Kraak.
Glasnogovornik Delegacije EU smatra da su građani prepoznali potencijal Sporazuma koji, prema njegovim riječima, može dovesti do stvaranja novih radnih mjesta i investicija.
"Da bi novi pristup i plan reformi uspjeli, čitavo institucionalno i političko vodstvo BiH, na svim nivoima, trebat će zajedno raditi na ostvarenju evropske budućnosti zemlje za dobro svih njenih građana. EU očekuje da će se oni obavezati na poduzimanje potrebnih mjera za oživljavanje procesa EU integracija i naročito obratiti pažnju na krhkost socio-ekonomske situacije", rekao je McGuffie.
Socijalna pomoć, penzije i preduzeća
McGuffie je istakao kako su ključne tačke reformi oni dijelovi koji se tiču socijalne pomoći, penzionog fonda i privatnog sektora.
"U cjelini, sistem socijalne zaštite nije finansijski održiv, a pomoć nije usmjerena ka onima kojima je najviše potrebna. Velika su opterećenja na građane koji uplaćuju doprinose: trenutno je odnos onih koji rade u zvaničnom sektoru i plaćaju društvene doprinose naspram onih koji imaju pravo na zdravstveno osiguranje oko jedan naspram pet. To nije samo nepravedno, već također podriva konkurentnost preduzeća i stvara destimulativne mjere za rad u formalnoj ekonomiji. U isto vrijeme, sistem penzionog osiguranja plaća velike naknade nekim građanima, a ima nizak nivo onih koji uplaćuju doprinose u odnosu na broj korisnika. Uz to, veliki je broj nefinansiranih povlaštenih penzija“, rekao je McGuffie koji je dodao da BiH ima i slab privatni sektor.
"BiH ima i ozbiljne poteškoće u privlačenju investitora. Potrebni su bolji zakoni i prakse zaštite investitora, uključujući korporativno upravljanje, osnažene prakse upravljanja rizikom kako bi se poboljšao pristup finansiranju, kao i efikasniji stečajni okvir", objasnio je McGuffie.
McGuffie tvrdi da BiH ima značajan ekonomski potencijal u velikom broju sektora, ali da je posljednjih godina ostvaren tek manji napredak u iskorištavanju ovog potencijala.
"Zemlja zaostaje za drugim u regionu u većini reformi i poslovnih pokazatelja. Mnoga od velikih preduzeća se još uvijek oslanjaju na pomoć ili subvencije, umjesto pokretanja na profesionalnoj i finansijskoj osnovi. Dominantne firme, povezane s vlastima, često zloupotrebljavaju svoju tržišnu moć i podrivaju potencijal drugih preduzeća u tržišnoj utakmici. Dolazeće vlasti trebaju ovu situaciju pažljivo procijeniti", zaključio je McGuffie.
