Rasprava u Bundestagu: EU treba da sastavi crnu listu korumpiranih bh. političara
"Politička elita u BiH je korumpirana i nije spremna na konsenzus koji bi donio napredak svim narodima u BiH", moglo se čuti na početku sjednice Pododbora Bundestaga za prevenciju kriza i prevazilaženje konflikata. Sjednica ovog odbora bila je u potpunosti posvećena stanju u BiH, koje je samo pogoršano posljedicama katastrofalne poplave, objavio je Deutsche Welle.
Predstavnik njemačkog ministarstva vanjskih poslova Hans-Ulrich Südbeck, ipak je istakao kako BiH nije propala država. Rat je okončan, postoje državni organi, policija i zajednička vojska. Pogotovo vojska je tokom poplave pokazala kako može da djeluje u interesu građana svih nacionalnosti.
I Südbeck, ali i Michael Rupp koji je sjednici prisustvovao u ime Evropske komisije, naglašavaju kako je u BiH na djelu potpuni zastoj u reformama, što je posljedica nesposobnosti bh. političarada postignu dogovor.
S kim u pravcu EU?
"Kako onda možemo nastaviti saradnju s tim političarima koji odlično funkcionišu kada se dijele interesne sfere unutar zemlje, ali ne funkcionišu kada treba usvojiti odluke koje bi donijele napredak svim građanima BiH?", upitao je poslanik Bundestaga Josip Juratović. Za njega je posebno iritirajuće to što je EU u svom djelovanju u BiH zaboravila na zastupanje vlastitih vrijednosti koje zagovara: "Gdje je EU kada treba podržati one snage koje se ne iskazuju kao nacionalisti?"
EU u proteklih skoro dvadeset godina trguje svojim vrijednostima sarađujući s korumpiranom političkom elitom, a narodi u BiH su dezorijentisani jer u EU onda ne vide uzor i izlaz iz krize. Što se naroda u BiH tiče, on je tokom proteklih poplava kroz međusobnu solidarnost pokazao da "nije problem u njemu".
Političarima u BiH je jednostavno “isuviše dobro” da bi se upustili u veće reforme, smatra Juratović.
Njemu se pridružila i poslanica Edelgard Bulmahn koja se založila za to da EU sastavi “crnu listu” korumpiranih političara u BiH: "Narod mora vidjeti da se korupcija ne isplati."
Hitno potreban novi ustav
BiH je hitno potreban novi ustav koji će pojednostaviti državnu strukturu, smanjiti birokratiju i donijeti funkcionalne strukture vlasti. Ovaj zaključak su podržali svi, ali su se mišljenja razišla kada se potegnulo pitanje: kako doći do reforme ustava?
Za Südbecka i Ruppa, kao predstavnike vlade u Berlinu i Evropske komisije koji su direktno umiješaniu pregovore sa vlastima BiH, i dalje nema drugog puta osim saradnje sa legitimno izabranim političarima.
"Raspakivanje Dejtonskog ustava" od međunarodne zajednice teško bi se moglo uspješno završiti jer bi taj proces blokirala Rusija.
Zbog toga u ministarstvu vanjskih poslova u Berlinu smatraju da napredak ne bi donijela ni ideja koju zastupaju neke britanske diplomate, a koja glasi: "Srušiti sve i napraviti državne strukture od nule."
Za Juratovića izlaz predstavlja zajednički prijedlog novog ustava koji bi sastavili međunarodni i eksperti iz same BiH i pozdravlja mogući angažman Venecijanske komisije po tom pitanju.
Zastupnica zelenih Marieluise Beck je, govoreći o pojednostavljenju birokratskog aparata upozorila kako “niko od preko 100 ministara neće sam sebi ukinuti mjesto ni privilegije”.
“Pa i mi smo, kada smo donosili zaključke o reformi Bundestaga, reforme usvojili tako da stupe na snagu tek za dva mandata, dakle za osam godina. Ni mi nismo bili spremni oduzeti sebi fotelje, a kamoli političari u BiH."
I ona smatra da je potrebno izvršiti “screening” onoga što je učinjeno u BiH, prvenstveno na polju borbe protiv korupcije.
Ko je "sklonio" dokaze protiv Dodika
U tom smislu posebno ističe obustavljanje istrage za korupciju protiv predsjednika RS Milorada Dodika koju su pokrenule međunarodne sudije u BiH. Dodik je onda najavio referendum o nezavisnosti RS.
"Misija EU u Sarajevu je potom sklopila “deal” s njim. Dodik je odustajanje od referenduma “naplatio” time što je smanjen broj međunarodnih sudija, a “sanduci puni dokaza o korupciji su prebačeni u Banjaluku”. Nakon toga je istraga protiv Dodika obustavljena", tvrdi Beck.
Poplave samo pogoršale stanje
"Uz dužno poštovanje, smatram da je pet miliona eura njemačke pomoći nakon katastrofalne poplave u BiH vrlo malo", dodala je ova poslanica zelenih koja se upravo vratila iz posjete BiH.
"Doboj je grad čije prizemlje je potpuno izbrisano sa zemlje. To znači da ne samo da su uništeni stanovi na nižim spratovima, nego i prodavnice, pa i brojni pogoni, ali i usjevi – dakle sve ono što je značilo egzistenciju ljudima."
Katastrofalne poplave su ujedno i prilika za novi pristup međunarodne zajednice u BiH, smatra Hans-Ulrich Südbeck. S tim u vezi je i inicijativa EU “Compact for Growth”, koju je tokom nedavne posjete Sarajevu podržao i njemački šef diplomatije Frank-Walter Steinmeier.
Cilj vlade u Berlinu, ali i EU je napraviti plan privrednog oporavka u BiH koji bi bio i finansijski podržan od strane međunarodne zajednice. Südbeck je istovremeno istakao da je prerano već u narednih nekoliko dana održati donatorsku konferenciju za BiH, što je bila namjera vlasti u Sarajevu.
Prioritet u ovom trenutku predstavlja proces procjene šteta od poplava, za šta je EU u saradnji sa UN-om i Svjetskom bankom već poslala svoje eksperte na teren. Vjeruje se kako bi privredni oporavak doprinio većoj spremnosti i političara i naroda da se sprovedu i političke reforme.
Ko je bio fočanski doktor Sekula Stanić i zašto je danas došao u centar javnih rasprava
