Također, inovirani pristup BiH Evropskoj uniji predložila je ministrica vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske Vesna Pusić, a osnova toga je da problemi poput provedbe presude Sejdić i Finci ne budu preduvjeti za početak pregovora, već dio pristupnog procesa Bosne i Hercegovine. Drugim riječima, naša zemlja bi na putu ka EU morala što prije doći do nekog mogućeg koncepta.
Analitičar i dugogodišnji dopisnik iz Brisela Zekerijah Smajić, za Klix.ba je kazao da se snažnije prisustvo EU u Bosni i Hercegovini najavljuje već od 2009. godine, ali da ono nije bilo vidljivo u bh. stvarnosti.
"Razlog je prvenstveno u tome što je fokus Evropske komisije kao izvršnog tijela EU bio pogrešan i površan. Primarno se insistiralo na jačanju insistitucija uključujući i pravni sitem, na jačanju demokratije i civilnog sektora. Potpuno su bili zanemareni ekonomski razvoj i stvaranje nove društvene vrijednosti kao izvora društvene nadgradnje, zatim socijalna pravna i solidarnost. Na ovim postulatima je nastala i razvijala se sama Evropska unija od 50-ih godina prošlog stoljeća do danas. Neshvatljivo je zašto je EU u slučaju Bosne i Hercegovine tolike godine zanemarivala principe na kojima je sama nastala, pogotovo što su se upravo takvi principi pokazali djelotvornim", kazao je Smajić.
Dosadašnja ulaganja EU su promašaj
Naglašava kako želi reći da Bosni i Hercegovini danas treba pristup koji je prvenstveno fokusiran na ekonomiju, zapošljavanje i radikalnu reformu školskog sistema koji će biti prilagođen potrebama proizvodnog i uslužnog sektora umjesto dosadašnje hiperprodukcije bezvrijednih diploma.
"Takvim pristupom bi se po automatizmu pozitivno djelovalo i na socijalnu politiku. Evropska unija je dosadašnjim pristupom glavninu svojih fondova, koji se mjere desetinama milijardi, uložila u institucije koje su sve neefikasnije, u demokratiju koje je danas mnogo manje nego neposredno nakon rata, te u civilno društvo koje je potpuno zakazalo uoči, tokom i nakon februarskih protesta građana. Najveći dio dosadašnjih ulaganja EU u BiH su, znači, promašena investicija i sada je zadnji momenat kada treba započeti s novim pristupom. U protivnom, BiH će sve brže nazadovati na evropskom putu do potpunog samoisključenja u slijepu ulicu", mišljenja je naš sagovornik.
Kada je riječ o hrvatskom, odnosno prijedlogu Vesne Pusić, Smajić navodi kako je riječ o samo jednoj među brojnim dobronamjernim inicijativama.
"U paketu hrvatske ministrice Pusić nema ništa epohalnog. Radi se više o podsjetniku na dosadašnje promašaje koje je i sama Evropska unija konačno priznala. Za razliku od slovenačkog prijedloga, hrvatski se kao naš, bosanskohercegovački, primarno forkusira na ekonomiju, socijalnu pravdu i pravosudni sistem. Neke članice EU takođetr imaju svoje ideje, Turska nudi svoje recepte. Što je u ovoj fazi više inicijativa to je bolje po BiH i građane jer su veće šanse da se dođe do najboljeg paketa hitnih i dugoročnih mjera", rekao je Smajić.
Napominje kako bi bilo pogrešno ako bi se u ovoj fazi svi drugi više trudili od same Bosne i Hercegovine odnosno Vijeća ministara, Direkcije za evropske integracije, entiteskih vlada do lokalne zajednice.
"Nije dobro što dvije entitetske vlade ponovo više insistiraju na jačanju institucija, demokratizaciji i slično, a nedovoljno glasno govore o stanju ekonomije i nužnosti hitnog zaustavljanja trenda izumiranja proizvdnje u korist trgovine i javne administracije. Ako bi se tako i nastavilo, i javna uprava zajedno s članovima vlada i njihovim birokratskim aparatom će vrlo brzo pasti na prosjački štap, jer naprosto neće biti više izvora iz kojih će se moći uzeti onoliko koliko je potrebno ni za goli opstanak ovolike administracije na svim nivoima, od općine do državnog nivoa. Opterećenja plaća uposlenih u BiH od 68 posto su najveća u Evropi i takva se omča oko vrata privrednih i uslužnih subjekata neće moći zadugo potrajati. Pitanje je dana kada će se kod nas dogoditi Argentina, odnosno kada će doći do bankrota društveno-ekonomskog sitema čije bi ponovno podizanje na noge moglo biti nepodnošljivo bolno", zaključio je Zekerijah Smajić.
Debakl sa dubokim posljedicama
Menadžer Centara civilnih inicijativa Adis Arapović napominje da se uslovi postavljeni pred BiH ne mijenjanju, a i ne ispunjavaju već pet godina.
"Provođenje presude Sejdić i Finci, te transponiranje odredbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) u domaće zakonodavstvo i praksu očigledno su nepremostiva prepreka i za prethodnu i aktulenu garnituru koja vlada zemljom. Višegodišnji parainstitucionalni pregovori EU sa 'liderima' rezultirali su potpunim i priznatim debaklom sa posljedicama dubljim od samog neuspjeha pregovora. BiH je ostala bez desetina miliona eura planirane predpristupne pomoći, trgovinski odnosi sa EU su reducirani, politički i kreditni rejtnig je srozan itd. Ne mislim da bilo kakav snažniji angažman EU u ovom trenutku, u izbornoj godini i jakim međustranačkim tenzijama može dati rezultat", navodi Arapović.
Prema njegovom mišljenju, ova ad-hoc diplomatska ofanziva usmjerena je na osiguravanje kakve-takve političke i socijalne stabilnosti u zemlji, u kontekstu domaćih eskaliranih klasnih, socijalnih, interesnih i političkih tenzija, te svakako mogućnosti fingiranja prelijevanja krimske i kosovske krize u BiH.
"EU poljeva vodom žarište prije nego se zapali, što je iz njihovog ugla taktički ispravno, ali iz ugla građana BiH produžava i produbljuje agoniju", pojašnjava on.
"Ukoliko razumijem prijedlog ministrice Pusić, kriteriji pristupanja EU se ne mijenjaju, ali se predlažu proceduralne promjene pri čime će biti moguće otpočeti pregovarački postupak, otvaranje prvih poglavlja pregovora, bez punog provođenja SAA, bez sticanja statusa kandidata. To praktično znači deblokadu integracijskog procesa, iako ponovo ostaju neriješena pitanja koja su dovela do višegodišnje blokade. Ovaj pristup predstavlja prečicu ka EU, ali na tom putu će biti iste prepreke i isti izazovi koje godinama nismo uspjeli preći. Ovako EU izgleda bliže, jer umjesto iz bunara gledamo s brda. Udaljnost je ista, ali tu udaljenost sada ne zamagljuju političke prepreke koje domaća politička elita ne može, ne zna i neće da premosti", zaključuje Arapović.
Snažniji angažman Evropske unije u Bosni i Hercegovini mogao bi ipak, prema mišljenju predsjednika Asocijacije Alumni Centra za interdisciplinarne postdiplomske studije (ACIPS), Anesa Makula, izvršiti veći pritisak na domaće donosioce odluka da brže počnu usvajati i implementirati neophodne zakone.
Bez popuštanja domaćim vlastima
"Ti bi zakoni prije svega trebali osigurati bolje životne uslove za građanke i građane Bosne i Hercegovine, ali istovremeno omogućiti da država ispunjava obaveze na putu ka EU. Mislim da i zvaničnici EU nakon opravdanih protesta u BiH bolje shvataju da treba jedan jači angažman, što je vidljivo i iz izjava pojedinih visokih zvaničnika Unije. Nadam se da pritom neće popuštati domaćim vlastima, kao što se dešavalo ranijih godina. Treba podsjetiti da se Bosna i Hercegovina potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju obavezala da će preuzimati i implementirati zakonodavstvo Unije, te bi veći pritisak zapravo mogao natjerati donosioce odluka da rade ono što su zapravo potpisali da će raditi", smatra Makul.
Što se tiče hrvatskog prijedloga mjera, Makul navodi kako je Vesna Pusić predložila jedan novi pristup, jer dosadašnji, kako je i sama priznala, nije pomogao da se Bosna i Hercegovina pomjeri s mjesta.
"Nova politika, odnosno snažniji angažman Unije i veći pritisak na donosioce odluka je dobrodošao i trebao bi početi što prije", zaključuje naš sagovornik.
